'Čovjek planina'

Izložba u Galeriji Principij: Stanko Gilić velik kao – planina

Kim Cuculić

S otvorenja izložbe u Galeriji Principij / Snimio Marko GRACIN

S otvorenja izložbe u Galeriji Principij / Snimio Marko GRACIN

Ako je planina pojam za nešto veliko, onda s pravom možemo reći da je Stanko Gilić - Čovjek Planina, ističe Borislav Božić



RIJEKA Izložba fotografija Stanka Gilića pod naslovom »Čovjek planina« otvorena je u Galeriji Principij, u organizaciji Riječkog alpinističkog kluba i suorganizaciji Fotokluba Rijeka. Stanko Gilić (1932. – 2017.) bio je dugogodišnji i počasni član Riječkoga alpinističkog kluba, koji je njemu u čast pokrenuo inicijativu za priređivanjem ove izložbe. Gilić je bio iskusni i strastveni alpinist, a pored redovitog bavljenja fotografijom vrlo je uspješno crtao i slikao tako da je za života imao i nekoliko slikarskih izložbi. Kako ističe Borislav Božić, dvije strasti odredile su Stankov život – fotografija i planina.


– Može se reći i planina, i fotografija, i jedno i drugo istovremeno se odvijalo i živjelo u Stankovoj realnosti i bilo je sveprisutno; fotografija po naravi tehnologije, a planine po geografskoj datosti. Sjedinjenje fotografije i planine u njegovu životu nije ništa neobično jer povijest potvrđuje da su prvi pejzažni fotografi bili planinari ili, pak, prvi su planinari bili istovremeno i prvi pejzažni fotografi.


Stanko Gilić / Snimio Damir ŠKOMRLJ


Stanko Gilić / Snimio Damir ŠKOMRLJ



Crno-bijeli film




Uz alpinističku opremu, obavezan dio Stankova inventara bio je i fotografski aparat. Niti na jednom putovanju ili alpinističkoj aktivnosti nije izostao ovaj dragocjeni mu dodatak. Dakle, njegov alpinistički život podsjeća me na braću Seljan jer je i kod njih obavezni dio prtljage koju su nosili na svoje ekspedicije također bio i fotoaparat. Sve fotografije nastale su u analogno doba i snimljene su na crno-bijelom filmu. Za ovu prigodu filmovi su skenirani i s njih su urađene fotografije s punog formata negativa, a to je inače praksa kad autor nije u mogućnosti kontrolirati izradu pozitiva.


Iako su negativi digitalizirani, iz njihove obrade vidimo da je Stanko i u tom fotografsko-tehničkom dijelu bio izvrstan i dobar poznavatelj fotografskoga zanata. Pravilno su eksponirani i kasnije laboratorijski obrađeni, tako da su sada s njih, bez problema, napravljeni vrlo kvalitetni printevi.


Stanko Gilić, izložba fotografija u Galeriji Principij


Stanko Gilić, izložba fotografija u Galeriji Principij



Kad pogledamo fotografije ovako zbirno, nesumnjiv dojam je Stankov vrlo visok estetski osjećaj za prepoznavanje motiva i kompoziciju kadra. Način kadriranja i odabira motiva svjedoči da on nije slučajni gost planina, već izuzetni poznavatelj tog ambijenta u svoj njegovoj kompleksnosti. Baš zbog izvrsnog poznavanja ćudi planine odnosio se spram nje sa strahopoštovanjem. I nas ovim kolopletom planinskih motiva vrlo suptilno uvodi u prostore uživanja, a i istovremeno upozorava na nenadane ćudi ovih zagonetnih i monumentalnih planina.


Geografija i onomastika


Ako je planina pojam za nešto veliko, onda s pravom možemo reći da je Stanko Gilić velik kao planina. On je Čovjek Planina – ističe Božić.


Gilić je rođen u Sumartinu na Braču. U Rijeci je završio studij geografije na Pedagoškoj akademiji. Kao izvrstan student na Akademiji se i zapošljava kao asistent na Odsjeku geografije. Kad je Akademija transformirana u Pedagoški fakultet, a kasnije u Filozofski, završio je i studij kroatistike i od tada je radio u fakultetskoj knjižnici. Posebna interesna područja, kao trajna preokupacija, bile su mu onomastika i toponomastika iz kojih je objavljivao različite priloge u stručnim izdanjima.


Stanko Gilić, izložba fotografija u Galeriji Principij


Stanko Gilić, izložba fotografija u Galeriji Principij