Radovi: 1981 - 2017

Izložba labinskog umjetnika Zdravka Milića za oproštaj od MMSU-a na Dolcu

Nela Valerjev Ogurlić

Izložba je premijerno prikazana u Muzeju suvremene umjetnosti Istre, a u Rijeci će se MMSU njome oprostiti s prostorom na Dolcu



U Muzeju moderne i suvremene umjetnosti večeras u 20 sati otvara se samostalna izložba istaknutog labinskog umjetnika Zdravka Milića pod nazivom »Radovi: 1981. – 2017.« Na izložbi kojom predstavlja 36 godina svoga stvaralaštva, autor izlaže 90 radova, objekata i slika velikih formata. Ovaj izbor ipak ne predstavlja presjek njegova ukupnog stvaralaštva, jer ne uključuje djela iz prve dekade.


Izložba je premijerno prikazana u Muzeju suvremene umjetnosti Istre, a u Rijeci će biti otvorena do 20. rujna i MMSU će se njome definitivno oprostiti s prostorom na Dolcu, da bi samo dva dana potom otvorio retrospektivu Tomislava Gotovca na novoj adresi u bivšem kompleksu »Rikarda Benčića«.


– Čudno mi je da se opraštamo s ovim prostorom u kojem sam izlagao još na Bijenalu mladih 70-ih godina prošlog stoljeća i to ne prihvaćam jednostavno, ali čast mi je da se zatvara upravo mojom izložbom – rekao je Milić, dodavši da izložba predstavlja izbor najznačanijih radova iz njegova opusa, a povezuje ih tema pejzaža kroz koju se niz godina bavio ekološkom problematikom, da bi se u posljednjoj fazi posvetio pitanju postanka čovjeka. Riječ je o radovima inspiriranim drevnim zapisima Sumerana te teorijama Zacharija Sitchina i Davida Ickea, koje naglašavaju utjecaj vanzemaljaca na razvoj ljudske vrste i civilizacije.




Prema riječima kustosa izložbe Mladena Lučića, Milić je umjetnik izuzetno visokog slikarskog rafinmana, koji inspiraciju već dugo nalazi upravo u temama drugačije stvarnosti. Njegovo stvaralaštvo oduvijek je upozoravalo na ekološku i duhovnu kontaminaciju današnjeg čovjeka, ali sada je učinilo i korak više donoseći vizije neke druge stvarnosti i slutnje bliske budućnosti. Promatrajući svijet oko sebe Milić ga vidi onakvim kakvog ga mi uporno ne želimo sagledati. Premda kritičan, ali ne nužno i pesimističan, svoje umjetničko djelovanje tretira kao svojevrsnu opomenu, ali i kao polazište za diskusiju te zalazi u sfere paralelnih svjetova koji levitiraju na rubu fikcije i realnosti.


Izložba uključuje radove iz ciklusu »Silnice« i »Mitologija«, koji odišu fantazmagoričnom atmosferom, a nastali su 80-ih godina, kao i ciklus »Erotskih slika«, kojima se autor približio izvjesnom poetskom nadrealizmu. Devedesetih stvara seriju »Fliper pejzaža«, kojom čini prilično radikalan zahvat u svome slikarstvu. U ovim radovima Milić potpuno prihvaća pejzaž kao sastavni segment svog stvaralaštva, ali se na neki način i obračunava s krajolikom koji tretira kao gustu monokromnu i tonski usaglašenu površinu perforiranu rupama ili šiljcima koji akcentualiziraju samu strukturu materije koja postaje njegovim primarnim interesom. »Video pejzažima« autor se vraća ljudskoj figuri, odnosno poseže za ikoničkim motivom koji će, bio on apstraktan ili figurativan, dugo vremena ostati na rubu prepoznatljivosti. Paralelno, sve više ga zaokuplja nova tehnologija, koju će praktično iskoristiti u »Eko projektu«, zaokruženom krajem 90-ih, a potom i u »Techno pejzažima«, gdje će putem bezbrojnih elektroničkih, optičkih i zvučnih impulsa apliciranih na površinu platna akcentirati njihov frustrirajućih sadržaj koji postavlja pitanja tko smo i kamo idemo.