Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 31° 1
Sutra: 31° 31° 1
25. lipnja 2019.
Riječki MMSU

foto Izložba "Riskiraj promjenu: Bijeg": Egzistencijalni, fizički i masovni bjegovi

Robijaška kapa Lucije Sellan, 1944.
Robijaška kapa Lucije Sellan, 1944.
Autor:
Objavljeno: 20. siječanj 2019. u 17:48 2019-01-20T17:48:01+01:00

Polazeći od građe riječkih muzeja (MMSU, Muzej grada Rijeke, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja) i radova odabranih i pozvanih umjetnika, izložba se osvrće na različite tragove i zapise bijega; od mitova i biblijskih predaja do realnih događaja kao što su mase izbjeglica u Europsku uniju. Izložbom se preklapaju umjetničke, kulturno-povijesne i društvene perspektive koje temi prilaze kao mehanizmu preživljavanja, osobito vidljivom u kriznim razdobljima poput današnjeg, s masama ljudi u pokretu bez sigurnog prolaza i zaklona

Izložba »Riskiraj promjenu: Bijeg« može se razgledati u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti do 25. siječnja. Riječ je o trećoj epizodi europskog projekta »Risk Change«, u kojoj se tematizira bijeg u širokom rasponu njegovih mogućnosti, vrsta i granica.

Izložba je dio programske linije Kitchen – Centar za kreativne migracije unutar četverogodišnjeg programa Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture. Žiri su činile Kora Girin, Ksenija Orelj, Sabina Salamon, Marina Tkalčić i Sabrina Žigo, a kustosice su Ksenija Orelj i Sabina Salamon.

Na izložbi se susrećemo s egzistencijalnim, fizičkim, imaginarnim i masovnim bjegovima, kao i pokušajima opstruiranja kontrole bijega. Kako ističu kustosice, bijeg se sagledava kao mogući put opstanka na kojem su izmicanje i zaobilaženje pravila i uvriježenih procedura uobičajeni.

Izložba 'Riskiraj promjenu: Bijeg', MMSU,

– Od bijega misli, bijega od stvarnosti, do bijega od opasnosti ili ugroze, bjegove prvenstveno zahvaćamo kao prijelaze redovne granice, prestupanje mjere ili prekoračenje normi i propisa. Polazeći od građe riječkih muzeja (MMSU, Muzej grada Rijeke, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja) i radova odabranih i pozvanih umjetnika, osvrćemo se na različite tragove i zapise bijega; od mitova i biblijskih predaja do realnih događaja kao što su mase izbjeglica u Europsku uniju. Izložbom preklapamo umjetničke, kulturno-povijesne i društvene perspektive koje temi prilaze kao mehanizmu preživljavanja, osobito vidljivom u kriznim razdobljima poput današnjeg, s masama ljudi u pokretu bez sigurnog prolaza i zaklona.

Rad za slušanje

Na izložbi se može poslušati i zvučni kolaž »Izvan konteksta« Pavlice Bajsić Brazzoduro i Dina Brazzodura. Njihov rad čine intervjui sa šezdesetak građana Rijeke. Razgovori su u sklopu terenskog istraživanja MMSU-a provedeni 2017. u suradnji s istraživačima - slobodnom novinarkom Barbarom Matejčić i sociologom Dragom Župarić-Iljićem. Istraživanje je obuhvatilo različita očekivanja i iskustva Riječana i stranaca u Rijeci koji su imali migrantsko iskustvo. U zvučnom kolažu glasove Riječana izvode glumci Jelena Miholjević i Livio Badurina, čime se dobiva odmak od dokumentarnosti i naglašava višeglasje izgovorenih stavova i želja. Evo jedne od izjava: »Rijeka k'o Rijeka. Ovdi nikom ne smetaš 'ko si i šta si. Al ni ti onda ne smiješ gledat šta su drugi... 
Prvo treba naučit' kulturu«.

Dok potreba za bijegom često nosi negativan predznak, izložbom se zanimamo za bijeg kao proaktivan čin, čin samoodržanja koji se manifestira u najmanju ruku dvojako - kao posljedica pomanjkanja tolerancije prema trenutnom stanju, ali i povlastica da se u bijeg možemo upustiti. Bijeg klizi tokovima antagonizama; on je kazna i privilegij istodobno – navodi se u opisu izložbe.

Van Goghova soba

Umjetnici Manon Avram i Pierre Audouard predstavljaju se radom »Svakom svoje mjesto«, crno-bijelim fotografijama u formi diptiha. Bilješke donose mutne obrise ljudskih figura u međuigri tijela i prostora -zadiranja tijela u prostor i njegova potiskivanja. U okruženju ruševnih zgrada i napuštene arhitekture dokumentira se poduhvat ponovnog upisivanja tijela u prostor. Ljudske figure manifestiraju se kao egzistencijalni tragovi, često izvan fokusa i u nekonvencionalnim kadrovima, postignutim kamerom slijepog fotografa - Pierrea Audouarda.

Aleksandar Garbin, »Van Goghova soba u Arlesu«, 2008., izložba 'Riskiraj promjenu: Bijeg', MMSU,

Umjetničkom instalacijom »Skulptura za Manolu: Van Goghova soba u Arlesu« predstavlja se Aleksandar Garbin, koji je temu bijega zamislio kao slikovno-prostornu metaforu prispodobivu frazom »pobjeći u mišju rupu«.

Strip Andrije Maurovića, izložba 'Riskiraj promjenu: Bijeg', MMSU,

U Garbinovoj instalaciji prožimaju se imaginarno i stvarno - lik animiranog miša Jerryja i umjetnika Vincenta van Gogha - minijatura sobe, napravljena u modelu 1:10 prema Van Goghovoj slici »Spavaća soba u Arlesu«, vidljiva je kroz mišju rupu u dnu zida. Na izložbi se mogu vidjeti i radovi Andrije Maurovića, hrvatskog slikara, ilustratora i crtača stripova kojega nazivaju »ocem hrvatskog stripa«.

Izložene su njegove četiri različite strip table iz muzejske zbirke - »Knez Radoslav«, »Zlatni otok«, »Brodolomci na otoku Mega« i »Rankov odred«. Odabrane su kao primjeri dramaturške snage karakteristične za Maurovićevu poetiku: prikazi osvajačkih pohoda, bitki, rata, seoba i bjegova u kojima Maurović postiže iznimnu kvalitetu u psihološkom profiliranju likova.

Umjetnici

Na izložbi su predstavljeni umjetnici: Manon Avram i Pierre Audouard, Pavlica Bajsić Brazzoduro i Dino Brazzoduro, Nisrine Boukhari, Lana Čmajčanin, Tomislav Čeranić, Aleksandar Garbin, Ibro Hasanović, Siniša Labrović, Lukas Marxt i Jakub Vrba, Nika Oblak i Primož Novak, Alicja Rogalska, Sara Salamon i Hrvoje Spudić te Tao G. Vrhovec Sambolec. Iz zbirke MMSU-a zastupljeni su Milenko D. Gjurić, Branko Kovačević i Andrija Maurović. Kulturno-povijesni dokumenti posuđeni su od Muzeja grada Rijeke i Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka. U sklopu izložbe održavaju se radionice, filmski program i simpozij.

Nisrine Boukhari, umjetnica sirijskog podrijetla bazirana u Beču, predstavlja se radom »53 m2 prostorne memorije«. Umjetnica donosi zamračene kadrove unutrašnjosti stana, uz djelomične proboje pogleda u škrti eksterijer, montirane s ispovjedno intoniranim monologom umjetnice. Razlomljeni fragmenti približavaju općoj bojazni o neuspješnosti bijega i nemogućnosti pronalaženja sigurnog utočišta. Nika Oblak i Primož Novak autori su kinetičke video-instalacije pod naslovom »Pomicatelj granice«, koja zadire u pitanje promjene simboličkih i geografskih odrednica prikazom neprestanog pomicanja zamišljenog zida.

Andrija Maurović, izložba 'Riskiraj promjenu: Bijeg', MMSU,

Biblijski motivi

Tao Grega Vrhovec Sambolec izložio je instalaciju koja se sastoji od stola, knjige i metronoma. Pitanje je li vrijeme doista mjerljivo i izrazivo brojkama, minutama, satima, danima... na pomalo izvrnut način postaje srž rada »Čitajući Stanleyja Brouwna«. Na izložbi se može pogledati i kratki crno-bijeli dokumentarni film »Bilješka o mnoštvu« Ibre Hasanovića, koji donosi isječak iz života ljudi koji se otpremaju na put za boljim. Film je snimljen 2015. na autobusnom kolodvoru u Prištini, a ovaj 8-minutni prizor oproštaja pred odlazak predstavlja opće mjesto u načinu egzistiranja mnogih u političkoj i društvenoj sferi današnjice.

Nisrine Boukhari, »53 m2 prostorne memorije«, 2016., izložba 'Riskiraj promjenu: Bijeg, MMSU,

Milenko D. Gjurić autor je »Biblijskih motiva« - mape sa sedam listova bakropisa, koja obuhvaća prikaze biblijskih motiva od Općeg potopa do Isusa u Emausu (na »Bijegu« je izložen list s Općim potopom). Na izložbi su predstavljene i radovi Branka Kovačevića - »Kroz našu borbu«, »A narod je odlazio u zbjeg« i »Poduzimane su ofenzive« s kolonama izgladnjelih ljudi i boraca.

Među ostalim, izloženo je pismo Lucije Sellan majci iz logora Auschwitz, 1944. Lana Čmajčanin, umjetnica bazirana u Beču i Sarajevu, u svojim radovima često tematizira geopolitičke promjene u regiji i pokušaje bijega iz ratom pogođenih područja. U videoinstalaciji »A Change Is Gonna Come II« golema vodena površina postaje sinonim za kontrolirani prostor, koji je s jedne strane put u sigurnu luku, a s druge - u jeku migracijskih procesa - za mnoge predstavlja zadnje putovanje.

Jakub Vrba i Lukas Marxt, »Na lijepom i mirnom mjestu«, 2015., izložba 'Riskiraj promjenu: Bijeg', MMSU,

Pravnici imigranti

Alicja Rogalska, umjetnica poljskog podrijetla sa sjedištem u Londonu, u video radu »Što bi bilo kad bi bilo« progovara o pravnicima imigrantima u Veliku Britaniju. Tonirani crteži iz ciklusa »Plein-air« Tomislava Čeranića odišu prepoznatljivim ugođajem autorovih minuciozno nacrtanih sutonskih ambijenata kojima je okosnica čovjekova potreba za uprizorenjem krajolika. Autor poznaje klasične predloške, kao i umjetničke primjere iz vremena avangardne umjetnosti, te njihovo nasljeđe sažimlje u kasnoantičke stilizacije rajskog vrta, do manirističkih i baroknih grafika.

Audio rad »Psst« Siniše Labrovića podcrtava nemogućnost bijega kao svakodnevne ljudske potrebe, dok instalacija »Translacije 1« Hrvoja Spudića i Sare Salamon ulaskom svjetla u zamračeni prostor simbolički predočuje situaciju izmještenosti i bivanja između - ni ovdje ni ondje. Jakub Vrba i Lukas Marxt predstavljaju se dvokanalnim videom »Na lijepom i mirnom mjestu«, propitujući pejzaž u sjeverozapadnoj Češkoj koji se kroz stoljeća mijenjao prekrajanjem graničnog teritorija.

Tomislav Čeranić, »Plein-air«, 2014., izložba 'Riskiraj promjenu: Bijeg', MMSU

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka