Otvorena izložba

Gaston slavi 60. rođendan: U MGR-u izložba o legendarnom antijunaku stripa

Doris Žiković

Foto: Roni Brmalj

Foto: Roni Brmalj

Iz velikog opusa koji broji više od devetsto i nešto gegova Gastona Zmotanca trebalo je odabrati najbolje od najboljeg te to predstaviti svim ljubiteljima stripa



RIJEKA U Muzeju grada Rijeke otvorena je izložba »Gaston slavi šezdeseti rođendan« na kojoj je izloženo šezdeset najgorih gluposti koje je napravio legendarni antijunak belgijskog stripa kroz šezdeset godina u časopisu Spirou. Iz velikog opusa koji broji više od devetsto i nešto gegova Gastona Zmotanca trebalo je odabrati najreprezentativnije, najsmješnije, najprimjerenije, najomiljenije… ukratko trebalo je odabrati najbolje od najboljeg te to predstaviti svim ljubiteljima stripa i onima koji će to tek postati. U povodu ove visoke obljetnice prisustva Gastona u nakladništvu Dupuis predstavljena je kvintesencija omiljenih gegova ukoričenih u albumu i to od mladog i pomalo razbarušenog zmotanca koji je u stigao u njihove urede prije šezdeset godina, da bi u međuvremenu njihova marketinška služba napravili lik koji vole i veliki i mali.


Kako piše Matko Vladanović u kritici istoimene knjige objavljene u izdanju Zagrebačke naklade, »Gaston Lagaffe, lik koji je stvorio André Franquin 1957. godine, anti-junak par excellence, ušao je u maštu milijuna ljudi. Nasuprot klasičnim junacima stripa, i namjerno zamišljen da bude takav, Gaston nije ni lijep, ni snažan, pa čak ni pretjerano inteligentan. Pa ipak, njegova mašta često nadilazi granice ljudi koji ga okružuju. Njegovi izumi, koliko god uvrnuti, oduševljavaju čitatelje iz brojnih zemalja, uspostavljajući bez poteškoća dijalog s današnjom kulturom »makera«, kao što su prije pola stoljeća bili u dijalogu sa svojim vremenom. Gastonovo srce, uvijek otvoreno životinjama, i duboka svijest o problemima modernog života, čine od njega i prethodnika današnjih ekoloških pokreta«.


Foto: R. BRMALJ


Foto: R. BRMALJ





Vladanović zaključuje da je Gaston, jednostavno rečeno, postao kulturno dobro. Kroz brojne prijevode, njegove pustolovine proširile su se po cijeloj Europi. U svim zemljama u kojima je prevođen, Gaston je prepoznat kao humanistička ikona, što i jest. A važnost Gastona ne završava samo idejnom stranom. Crtež Andréa Franquina, jednog od najvećih crtača iz »zlatne« generacije franko-belgijskog stripa sâm je po sebi vrijednost i užitak, te kod redovnih čitatelja razvija vizualnu kulturu visoke razine. Osobito danas, kad doista osrednji, ali jeftini proizvodi iz Amerike i Japana zapljuskuju mlade čitatelje sa svih strana, važno je osigurati njihovo poznavanje ovog velikog autora.Izložba u riječkom muzeju ostaje otvorena do 13. svibnja 2018.