RIJEKA » U povodu podnošenja prijavne dokumentacije za Europsku prijestolnicu kulture 2020, u Salonu Grada Rijeke održana je konferencija za medije. Rok za prijavu bio je 17. travnja, a kako je ovim povodom podsjetila Irena Kregar Šegota, savjetnica za međunarodnu suradnju u Odjelu za kulturu, prijavnici su prethodile brojne aktivnosti, senzibilizirana je javnost i uključeni su građani. U prijavi je na 80 stranica objašnjeno zašto Rijeka zaslužuje ovu prestižnu titulu.

   Nakon intenzivnog dvogodišnjeg rada na pripremi kandidature, u kojem je izravno sudjelovalo sedamdesetak osoba, a koji je uključio više od 300 osoba iz kulturnog i civilnog sektora, Grad Rijeka predao je prijavnu dokumentaciju u kojoj se u okviru sedam poglavlja daje odgovore na pedesetak postavljenih pitanja. Nakon što svi gradovi predaju svoje prijavnice, natječajnu dokumentaciju ocijenit će Europski panel, a usmena obrana natječajne dokumentacije održat će se od 26. do 29. svibnja. Rezultati prvog kruga bit će objavljeni u lipnju, a grad koji će ponijeti titulu Europske prijestolnice kulture 2020. bit će poznat najvjerojatnije u prosincu ove godine, odnosno po završetku drugog kruga natječaja.

   Glavni urednik prijavne publikacije je Velid Đekić, koji je istaknuo da ga osobno veseli što sudjeluje u ovom projektu. Đekić smatra i da publikacija »drži vodu« i dostojno predstavlja Rijeku. Pročelnik Odjela za kulturu Ivan Šarar kazao je da je dio kvalitetnih programa, koji su pristigli na poziv Grada Rijeke za predlaganje programa, postao sastavni dio prijavne dokumentacije. Uvršteno je i pismo Hane Samaržije, učenice 3. razreda Prve sušačke hrvatske gimnazije. Za svoj je sastav učenica nagrađena putovanjem u Graz, austrijski grad koji je 2003. godine bio Europska prijestolnica kulture.

   Na novinarsko pitanje sadrži li prijavnica i financijske projekcije, Šarar je odgovorio da je financijski dio – tajna. Šarar je otkrio tek to da su predloženi programi i kapitalni projekti vrlo ambiciozni i zamišljeni su tako kao da se radi u idealnim okolnostima. Koji su riječki aduti, kao i točan financijski plan, ostat će tajna do završetka drugog natječajnog kruga.

   Kad je riječ o financijskom aspektu, primjera radi, projekt EPK Maribor imao je proračun od 29,5 milijuna eura. EU je u ukupnim troškovima EPK-a sudjelovala s oko 5 posto, dok su najveći dio ukupnog proračuna, čak 90 posto, izdvojili slovenski porezni obveznici, kako na državnoj tako i na lokalnoj razini. Nešto više od 4 posto odnosilo se na sponzorstva i prihod od ulaznica.