Kad mi je Diana Sokolić, akademska slikarica i svestrana umjetnica javila kako je ponovo dobila nagradu na međunarodnom natjecanju u dizajnu koje se održava u sjevernoj Italiji – nisam se iznenadila. 

Njen ulazak u područje kreacije svjetlosnih objekata posljednjih godina, bio je nastavak slikarske karijere, na što se dizajn nadovezao kao produžena misao, koja je odmah našla i svoje okružje – modu. Manžetne od PVC-a, ogrlice i torbice od pleksiglasa, dobile su u njenoj kreaciji ovih dana još jedan praktičan ali i mogući modni dodatak: štap od pleksiglasa, čija atraktivnost nije promakla oku stručnog žirija, među petnaest tisuća prijavljenih radova.

O tome kako razvija svoje ideje, autorica Diana Sokolić kaže:

– Već se godinama bavim kreiranjem svjetlosnih objekata od pleksiglasa i LED-rasvjete. Radeći s pleksijem, počela sam ga koristiti i za izradu modnih dodataka, nakita, torbi… Godine 2013. prvi sam put sudjelovala na natječaju A’Design Award u Comu ( Italija) i odmah osvojila srebrnu nagradu za svoje manžete FRED od PVC-a, te nagrade za torbe i ogrlice od pleksiglasa. Prošle sam godine osvojila brončanu nagradu za narukvice od pleksiglasa i čipke, dok sam ove godine na natječaj poslala svoje štapove od pleksiglasa, u kategoriju pomagala za treću životnu dob. Zlatna i srebrna nagrada u toj kategoriji nisu dodijeljene, a ja sam osvojila broncu.

Pepeljuga

Kakvi su uvjeti za apliciranje na međunarodne natječaje?  

– Sudjelovanje na natječajima je vrlo zahtjevno: svaki natječaj ima svoje stroge propozicije kojima treba udovoljiti – od profesionalnih fotografija u određenoj rezoluciji do tekstova s točno određenim brojem znakova s podacima o artefaktu, materijalu, procesu kreacije i izrade…  To je POSAO. Oduzima mnogo vremena i zahtijeva koncentraciju, osim toga i košta. S druge strane, staviti sebe u konkurenciju s dizajnerima iz cijelog – ali doista cijelog svijeta, pa onda i osvojiti nagradu – zadovoljstvo je koje se s malo čime može usporediti!  Ove godine je bilo 15.000 prijava, od kojih je na natječaj ušlo 3.500 radova. Svečanoj dodjeli prisustvovalo je petstotinjak laureata i njihovih gostiju iz 180 zemalja svijeta. Biti dijelom toga usporedivo je jedino s bajkom o Pepeljugi  – i to onim njezinim dijelom u kojemu Pepeljuga uđe u bundevu koja se pretvori u kočiju. Dodjela je održana u prekrasnoj, ogromnoj vili Olmo čiji park izlazi na samo jezero Como. Zahvaljujući lijepom vremenu, dobitnici nagrada druže se u parku, upoznaju se, razmjenjuju iskustva… Osim dodjele nagrada, A’Award ima  i muzej dizajna MOOD u kojemu se čuvaju nagrađeni radovi, a svake godine se priređuje i izložba radova nagrađenih te godine.

Što je bilo polazište za ideju štapa, koji je ortopedsko pomagalo ali i ukras, modni detalj.

– Štapovi – žezla/skiptri su kroz povijest umjetnosti (i mode) bili znak moći. Izrađeni od zlata, dragog kamenja, bisera i slonovače, nosili su ih kraljevi i crkveni velikodostojnici. Danas takve štapove nose kardinali. U 19. i prvoj polovici 20. stoljeća štap postaje modni dodatak. Izrađen je od plemenitog drva, srebra i / ili zlata i bjelokosti. Nakon Drugog svjetskog rata uporaba štapa kao modnog dodatka polako prestaje, a štap postaje obično ortopedsko pomagalo, funkcija bez estetike. Postaje znak hendikepa, starosti i/ili nemoći. U svijetu u kojemu je samo mladost važna, on obilježava.

Jagoda Buić je u jednom intervjuu rekla: »Imam 80 godina i još sam komad! « A Žuži Jelinek je rekla: »Ja sam sebi uvek mlada i lepa!«

I to je točno! Mladost je stvar duha a tijelo, nažalost, ne prati duh već posustaje. Zato sam kreirala štapove koji su i lijepi i funkcionalni, koje nije sramota nositi. Štapovi su napravljeni od prozirnog, graviranog pleksiglasa. U bazi štapa je baterija, LED-svjetlo i prekidač. Kada se štap osloni o tlo, on zasvijetli. Tako osoba koja ga koristi postaje vidljivija u polumraku i mraku. Ženski štap ima kuglu na vrhu, dok je muški savijen kao ručka kišobrana. Štap jest pomagalo, postoji razlog zašto je baš takav – kao što su kliješta uvijek istog oblika i tu se ne smije puno eksperimentirati da estetika ne potre funkciju.