Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
23. listopada 2019.
Knjiga urednika Alena Žunića

BORIS MAGAŠ - MISLI O ARHITEKTURI: Od rasnog arhitekta do prvoklasnog intelektualca

Boris Magaš: crkva Sv. Nikole Tavelića
Boris Magaš: crkva Sv. Nikole Tavelića
Autor:
Objavljeno: 21. listopad 2018. u 12:51 2018-10-21T12:51:35+02:00

Knjiga u svom drugom, dopunjenom izdanju, na više od 300 stranica objedinjuje 40 ključnih Magaševih tekstova, uključujući dva do sada neobjavljena poglavlja iz njegova doktorata. Uz to, knjiga sadrži i opširnu studiju Alena Žunića o Magašu, koja u drugom izdanju ima i engleski prijevod pa može »komunicirati« i s međunarodom publikom

Tek kada od knjige krenete u praksu, shvatite što je beton, što je drvo kad ga profilirate, tada ste profitirali..., riječi su to Borisa Magaša, velikog hrvatskog arhitekta, ali i sjajnog intelektualca koji je svojim ukupnim radom zadužio hrvatsku kulturu puno više nego što nas je većina svjesna.

Mnogi će se na spomen njegova imena, barem se nadamo, sjetiti Poljuda, Solarisa ili Haldova, fantastičnih ostvarenja koja po mnogočemu nadilaze nacionalne okvire, ali vjerojatno je samo stručna javnost, a i to je pitanje u kojoj mjeri, svjesna i njegova monumentalnog rada na području teorije arhitekture.

Upravo u svjetlu sagledavanja ukupne veličine Borisa Magaša treba gledati i na knjigu »Boris Magaš – Misli o arhitekturi« urednika Alena Žunića koja u svom drugom, dopunjenom izdanju na više od 300 stranica objedinjuje 40 ključnih Magaševih tekstova, uključujući dva do sada neobjavljena poglavlja iz njegova doktorata.

Boris Magaš,

Uz to, knjiga sadrži i opširnu studiju Alena Žunića o Magašu, koja u drugom izdanju ima i engleski prijevod pa može »komunicirati« i s međunarodom publikom. Čim spominjemo drugo izdanje, očito je da je prvo izazvalo zanimanje javnosti što jasno pokazuje da je Magaš velika, ali i nedovoljno poznata i istražena tema hrvatske kulture.

Uvijek prvo ideja

Kako je zapravo radio Boris Magaš djelomično je otkrila njegova supruga, također arhitektica, Olga Magaš za vrijeme prezentacije Žunićeve knjige na riječkom Građevinskom fakultetu. 

– Kod Borisa je uvijek prvo bila ideja, a tek onda teorija. On je uvijek imao skicu, znao je kako nešto mora izgledati – rekla je Olga Magaš. Napomenula je i kako je Magašev doktorat nastao za vrijeme tromjesčene »prisilne« pauze, odnosno oporavka od potrganih ligamenata, kao i da se jačem teorijskom istraživanju Magaš vratio nakon projekta Haludovo koji je izazvao brojne polemike.

Urednik knjige dr. sc. Alen Žunić slaže se s procjenom da Hrvatska još uvijek nije dovoljno svjesna intelektualne širine Borisa Magaša.

– Imao sam priliku raditi zadnji intervju s Borisom Magašem, koji je objavljen tjedan dana prije njegove smrti, i prilikom priprema za taj razgovor počeo sam otkrivati koliko je on zapravo imao širok pristup arhitekturi. On je bio vrhunski arhitekt, imao je sve, uspio je realizirati projekte koji su bili stvarno veliki; da danas netko realizira barem jedan njegov hotel već bi to bila velika stvar. Ali Magaš je uz to i predavao, bio je edukator i profesor, a još je i pisao. Ovom knjigom sam htio pokazati tu širinu koja se kod nas dovoljno ne cijeni jer puno arhitekata ne piše i ne predaje - sve se svelo samo na produkciju arhitekture. Vani je ta širina ono najvrednije – objašnjava Žunić.

Boris Magaš,

Intelektualna širina

Magaš se, kaže Žunić, jako puno u svom radu bavio pitanjem nacionalnog identiteta, odnosno time kako bi hrvatska arhitektura trebala izgledati prema vani, a to je mogao napraviti samo pisanjem koje nije dovoljno poznato - čak ni stručnoj javnosti. Ovo je bila idealna prilika da se pokaže koliko je toga Magaš imao; mislim da je i njegova supruga Olga Magaš bila iznenađena koliko je toga kad se skupilo u jednu knjigu – kaže nam Žunić.

Na naše pitanje zbog čega je pitanje intelektualne širine, kako u Magaševom, tako i u slučajevima drugih arhitekata, pomalo zanemareno kod nas, Žunić odgovara da odgovornost dijelom leži i na samim arhitektima.

Alen Žunić, Snimio Marko GRACIN

– Nisu postavljeni kriteriji, nije jasno i glasno rečeno što bi sve arhitekt u punom smislu te riječi trebao biti i predstavljati. Dakle, da projektira, ali i da piše i educira mlade – kaže ovaj mladi istraživač.

No, činjenica da knjiga sada ima drugo izdanje pokazuje da se stvari ipak možda mijenjaju na bolje. U posljednje se vrijeme objavljuje sve više tekstova poznatih hrvatskih arhitekata, neki od njih se odlučuju i na objavljivanje knjiga, rade se monografije, a jednu veliku, detaljnu monografiju sigurno zaslužuje i Magaš.

– Magaša smatram najboljim hrvatskim arhitektom uopće; da živi u današnje vrijeme sigurno bi bio naša najveća arhitektonska zvijezda. On sigurno zaslužuje jedno raskošno izdanje, već se neko vrijeme planira, ali nikako da se napravi. Nadam se da će se to što prije dogoditi jer sad su neki idealni trenuci. Posljednjih pet godina raste interes, ali još nitko nije napravio to kao cjelinu što Magaš bez sumnje zaslužuje – ističe Žunić.

Tako je govorio Magaš

Onog trenutka kada je djelo napravljeno, već ga je vrijeme prešlo.
Kod nas je arhitekt anonimus, a ranije je bilo normalno da pri otvorenju teatra, upravo arhitekt preda ključeve gradonačelniku.
Arhitektonsko djelo kao vizualno pristuna realnost formira se jedinstvom svog prostornog, voluminoznog i oblikovnog koncepta. 
Haludovo je rana anticipacija postmoderne, prije negoli što smo za nju uopće čuli. Danas je to ruina koja nosi određeni sentiment, dokument je jednog vremena.
Treba misliti grad sa svim njegovim parametrima, svaki grad ima svoju dušu, genius loci, svoj karakter.

Intrigantan opus

Na riječkoj promociji drugog izdanja »Misli o arhitekturi«, održanoj na Građevinskom fakultetu, jasno se moglo vidjeti da je fascinacija Magaševim likom i djelom i dalje vrlo prisutna, kao i da je njegov opus intrigantan i podložan mnogim različitim čitanjima. Iako je u Rijeci predavao relativno kratko, od 1978. do 1983. godine, prema riječima dr.sc. Nane Palinić, Magaš je ostavio trajan trag.

– To je bilo iznimno razdoblje u povijesti riječkog fakulteta, kad su nastava, znanost i praksa bili neraskidivo povezani – smatra Palinić.

U svom osvrtu na Žunićevu knjigu dr. sc. Julija Lozzi Barković naglasila je kako odabrani tekostovi predstavljaju novi doprinos njihovom vrednovanju, ocrtavaju Magaševe misli i stavove te njegov kultivirano kritički pristup u prosudbi drugih, ali i sebe.

O knjizi

Knjiga »Boris Magaš – Misli o arhitekturi« objavljena je u nakladi UPI2M BOOKS-a, Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU-a i Sveučilišta u Zagrebu te donosi 40 ključnih Magaševih tekstova nastalih od 1962. do 2013. Poseban doprinos knjizi je velika uvodna studija urednika i priređivača Alena Žunića o Magaševu teorijskom, znanstvenom i publicističkom opusu, a velika pažnja posvećena je i dizajnu knjige, posebno naslovnice (rad »klasja & zita«), što knjizi daje atraktivan vizualni identitet prožet motivom Magaševe arhitekture.

Cilj urednika u priređivanju ove vrijedne knjige bio je ukazati na nužnost povezivanja teorije i prakse ako se želi postići vrhunski rezultat, a Magaš je sjajan primjer za to – kaže Lozzi Barković.

Za arhitekta Lea Modrčina ova knjiga pokazuje intelektualno odrastanje rasnog arhitekta u prvoklasnog intelektualca.

Promocija knjige, Boris Magaš, Snimio Marko GRACIN

– Nisu svi arhitekti dobri pisci, a arhitekt Magaš je kroz život izrastao u veličanstvenu figuru što se može pratiti kroz tekstove. Imao je sreće da se rano realizirao kao arhitekt i onda je shvatio da kao čovjek i kreativno biće mora tražiti definiciju znanja. Arhitektura je određeni kôd, ali ona ima i neku svoju eksplikaciju koja pomaže da postanemo zreliji i pametniji – smatra Modrčin.

Stadion Poljud, Boris Magaš,

Inspirativno djelo

Da je Žunićeva knjiga insipirativno i vrijedno djelo složili su se i dr. sc. Luka Skansi s riječkog Filozofskog fakulteta i Marko Franković s riječkog Građevinskog fakulteta, a posebno je bilo zanimljivo vidjeti kako Magaš i njegovo pisanje kod različitih stručnjaka izazivaju različite emocije, razmišljanja, pitanja, zaključke...

Ali tako je valjda uvijek kad smo suočeni s riječima i djelima istinskih intelektualnih veličina, a Boris Magaš, u to nema nikakve sumnje, definitivno pripada krugu onih rijetkih koji su svoju raskošnu snagu pokazali i u teoriji i u praksi, ostavivši iza sebe djela koja će još dugo biti predmet zanimanja, kako stručne tako i šire javnosti.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.