Reagiranje na reagiranje

Boras Mandić odgovara: ‘Tvrdnje g. Obersnela naprosto nisu točne’

P. N.



Molim vas da temeljem Zakona o medijima objavite ispravak teksta objavljenog u Novom listu 25. rujna, na stranici 13. pod naslovom »Obersnel: Tvrdnje g. Borasa Mandića naprosto nisu točne«.


Tekst koji potpisuje riječki gradonačelnik g. Vojko Obersnel polemizira s određenim navodima izrečenim s moje strane u tekstu objavljenom u Novom listu pod naslovom »Kantrida se sigurno gradi, novim se stadionom treba sačuvati – stara vremena« autora Edija Prodana.


U tekstu se navodi i opisuje način dosadašnje sanacije travnjaka na stadionu Kantrida, proziva Primorsko-goransku županiju za nedovoljno ulaganje u riječki sport te na kraju teksta iznosi se zaključak da se problematika plavljenja nogometnog terena na stadionu Kantrida može riješiti isključivo »izgradnjom ozbiljnih hidro građevina i/ili podizanjem nivoa igrališta, a ne novim travnjakom«. Navedene navode dužan sam ispraviti jer naprosto nisu točni.




Pritom gradonačelnik poziva Primorsko-goransku županiju i mene osobno da »ako želimo« možemo vlastitim sredstvima probati sanirati, očito ne dovoljno upješno izvršenu prethodnu sanaciju travnjaka, što je zasigurno komunikacija za koju držim da je nepotrebna i suvišna u javnom prostoru, posebno jer s moje strane nije bilo nikakvog povoda za takvu komunikacije.


Važno je isto tako napomenuti da u tekstu na koji je reagirano na jednu sporednu tvrdnju, vaš novinar obrađuje temu budućnosti stadiona Kantride, što je zasigurno tema od puno većeg javnog interesa nego zemljana debljina podloge samog travnatog terena. Očito je upravo moje viđenje modela uređenja stadiona Kantride, a koje odstupa od vizije nekih drugih sudionika rasprave razlog reagiranja. Jer da nije tako, javnost bi odavno dobila odgovor što konkretno Grad Rijeka planira s Kantridom, a u svjetlu činjenice da se do sada jedini zainteresirani investitor izjasnio da nema financijskih mogućnosti krenuti u izgradnju nove Kantride.



No da se vratimo na tvrdnje gradonačelnika Rijeke u kojim ističe da je su izvršeni radovi na obnavljanju i popravljanju prirodnog travnjaka ukupne vrijednosti 8.653.831,12 kuna te se nadalje vrlo detaljno nabrajaju izvršene radnje i korišteni materijal kao i debljina same podloge ispod travnjaka. Napominjem da sam spreman s gradonačelnikom uz prisustvo medija pristupiti uzimanju uzorka terena adekvatne debljine te da se unaprijed javno ispričavam ako moje tvrdnje nisu argumentima potkrijepljene. Ipak, kako god bilo ostaje jedna nepobitna činjenica, a to je da se na Kantridi igrao nogomet ravno 96 godina prije nego se pristupilo navedenim radovima na zamjeni travnjaka i da nikad nije bilo ovakvih problema s plavljenjem terena.


Vjerujem da je gradonačelniku zasigurno poznato da je na Kantridi odigrano na stotine utakmica pod ekstremnim vremenskim uvjetima u smislu padavina, u periodu prije sanacije terena, i da niti jedna utakmica nije otkazana zbog poplave terena. Ili ako je onda je to bio izuzetak, a ne pravilo. Dovoljno je spomenuti legendarnu utakmicu Kupa UEFA 1984. godine protiv Reala iz Valladolida, kad se nebo otvorilo, ali unatoč tome travnjak je izdržao. Nažalost sada imamo situaciju da kod svake ozbiljnije kiše travnjak jednostavno zapliva i postane bazen. Doista nije jasno kako je to moguće i kako to da projektni zadatak nije predvidio takvu mogućnost te prilagodio izvedbene radove lokalitetu Kantrida. Nažalost posljedica ovakvoga stanja je da sada imamo situaciju da svaki budući investitor ima znatno uvećane moguće troškove izgradnje stadiona. A možda je upravo i to želja, da se novi stadion nikada ne gradi na toj lokaciji. I da se u međuvremenu ne razmotri niti mogućnost parcijalne rekonstrukcije povijesnog stadiona Kantrida. Jer da je drugačije možda bi netko kandidirao Kantridu za program obnove travnatih terena koji je netom proveden od strane Hrvatskog nogometnog saveza i to na teret Saveza, a ne proračuna Grada Rijeke ili Primorsko-goranske županije ili mene osobno kako gradonačelnik predlaže. Navedenim programom gradovi Zaprešić, Pula, Koprivnica, Vinkovci i Zagreb dva puta su dobili nove terene najviše kvalitete s hibridnom travom (kombinacija prirodne i umjetne trave), šteta da se nitko nije sjetio kandidirati Kantridu.


Vezano za Primorsko-goransku županiju, u više navrata kroz tekst, provlači tezu da Županija ne pomaže riječkom sportu, što je netočno. Navodi da »u konačnici, dožupan velikodušno nudi i financijsku pomoć Županije u realizaciji projekta koji je zamislio što je, moram reći, dobrodošla promjena u odnosu na dosadašnji stav Županije po pitanju novčane podrške projektima Grada Rijeke«. Taj navod naprosto nije točan. Primorsko-goranska županija svake godine izdvaja značajne iznose za projekte riječkog sporta, velika većina izdavanja Županije za sport su upravo pozicije čiji su nositelji riječki klubovi. Možda je najbolji primjer HNK Rijeka, klub koji je u vlasništvu upravo Grada Rijeke 30 posto i čiji je dugo godina predsjednik skupštine bio gradonačelnik Rijeke.


Zahvaljujući Županiji riječki nogometni klub dobije godišnje prosječno 500.000 kuna, a u ranijim godinama je taj iznos išao i preko 1.000.000 kuna. Osim nogometnog kluba Županija redovito podupire projekte u sportu u niz drugih sportova u gradu Rijeci, ponajprije u košarci, rukometu, odbojci i vaterpolu sukladno vlastitim mogućnostima, s obzirom na to da Primorsko-goranska županija ima tri puta manji proračun u odnosu na Grad Rijeku. Niti jedna županija u Hrvatskoj ne izdvaja za sport i za rad sportskih klubova novčana sredstva kao naša županija.


Vezano za izgradnju Bazena Kantrida, Atletske dvorane Kantrida i Centra Zamet tu je gradonačelnik u pravu, izgrađeni su bez financijskog sudjelovanja Županije, ali je zato Županija pomogla kod niza objekta koje koriste građani Rijeke u svrhu sporta i rekreacije. Većinu objekata je Županija financirala isključivo vlastitim sredstvima, bez pomoći Grada Rijeke, a objekte pretežito koriste građani Rijeke. Možda je najbolji primjer sportsko rekreacijski centar Platak gdje je utrošeno 42.102.545,73 kuna, a čiji su korisnici pretežito Riječani te skijaški klubovi iz Rijeke.


I zaključno treći krivi navod je tvrdnja da se problem travnjaka na stadionu Kantrida može isključivo riješiti podizanjem nivoa igrališta i/ili izgradnjom ozbiljnih hidro građevina. Ono što g. Obersnel ne zna ili se pravi da ne zna jest činjenica da je na Kantridi odigrano više od 8.000 nogometnih utakmica u proteklih 105 godina i da niti jedna nije otkazana zbog potapljanja travnjaka vodom sve do spomenutog zahvata koji je izveden kako gradonačelnik kaže »sukladno pravilima struke i projektnoj dokumentaciji, uz stručni nadzor«.


A podsjetnika radi sanacija o kojoj je riječ je izvršena 2009. godine da bi nedugo po završenim radovima cijeli travnjak požutio uslijed, kako je objašnjeno, napada gljivica. Iste godine u prosincu travnjak je po prvi put u svojoj povijesti potpuno bio prekriven vodom te pretvoren u veliki nogometni bazen. Kako to ako je sve odrađeno kako gradonačelnik kaže sukladno pravilima struke. Već iduće godine, 2010. pristupilo se zamjeni travnatog pokrova, što valjda najbolje potkrepljuje izrečene tvrdnje da nešto nije napravljeno kako treba. Nadalje godine 2012. se pristupilo ponovo sanaciji travnatog pokrova tako da se ponovo išlo u izmjenu dijela travnatog pokrova te sanaciji ostalog dijela. Iste radnje su ponovljene 2014. godine. Pitanje je kako je to moguće ako je sve napravljeno sukladno pravilima struke. Ili ako uzmemo da je točna teza gradonačelnika da je pozicija sadašnjeg travnjaka na stadionu Kantrida neodrživa pitanje je zašto se onda pristupilo radovima i trošenju skoro 10.000.000 kuna ako se je imalo spoznaje da će doći do navedenih znatnih materijalnih šteta na imovini, piše u reagiranju Marko Boras Mandić, dožupan Primorsko-goranske županije.