Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 11° 1
Sutra: 11° 11° 1
23. siječnja 2020.
Zlu ne trebalo Denisa Romca

Slovenija i Hrvatska zajedno u smeću

Foto Reuters
Foto Reuters
Autor:
Objavljeno: 3. svibanj 2013. u 14:21 2013-05-03T14:21:59+02:00

Napad na Sloveniju uslijedio je dočim je nova vlada Alenke Bratušek stidljivo nagovijestila promjenu slovenskog kursa i odustajanje od politike rigidne štednje. Dakle, onda kada je lijeva vlada posumnjala u politiku koju moraju provoditi sve europske vlade, i lijeve i desne

Dok su se Slovenci na produljenim prvomajskim blagdanima (Slovenija radnički praznik slavi dva dana) odmarali na Jadranu, bonitetna agencija Moody's šokirala ih je srozavanjem slovenskog kreditnog rejtinga na razinu smeća. 

   Još su zanimljivije okolnosti u kojima se to dogodilo. Udar jedne od tri najveće bonitetne agencije uslijedio je istog dana kada se Slovenija pokušala zadužiti na američkom tržištu za 2,2 milijarde eura. Takav postupak Moody's-a, o kojem slovenska vlada navodno nije bila obaviještena, zaprepastio je i međunarodne financijaše. Za takav napad, na prvi pogled, nije bilo racionalnog razloga. Unatoč stotinama histeričnih tekstova koji najavljuju skori kolaps Slovenije, većina slovenskih ekonomskih i financijskih pokazatelja zapravo su dobri. 

   Krenimo redom. Aktiva slovenskih banaka u usporedbi s bankarskim sustavom u eurozoni mjeri se tisućinkama. Slovenske banke jesu u teškoćama, no Slovenci za njihovu sanaciju trebaju samo dvije milijarde eura, što iznosi samo šest posto njihovog BDP-a. Slovenija bi i u tom slučaju bila među manje zaduženim zemljama EU i eurozone. S izvozom od 12 tisuća dolara po glavi stanovnika – o čemu Hrvatska može samo sanjati – Slovenija taj dug može servisirati bez naročitih problema. 

  Iako rušenjem kreditnog rejtinga Slovenija s Hrvatskom tavori u kreditnom »smeću«, Slovenija i Hrvatska nipošto nisu u istoj situaciji. Sve slovenske gospodarske statistike bolje su od hrvatskih: Slovenija je industrijska i izvozna ekonomija, koja većinu svog BDP-a zarađuje izvozom, većinom na europsko tržište. 

   Iako u krizi, Slovenija ima dvostruko manje nezaposlenih od Hrvatske, deficit je pod kontrolom, inflacija je niža nego u Hrvatskoj, produktivnost i konkurentnost veći su nego u Hrvatskoj (dva milijuna Slovenaca godišnje stvara skoro istu količinu novih vrijednosti kao i dvostruko više Hrvata). No Slovenija se ipak zadužuje teže i skuplje od Hrvatske, pa čak i skuplje od Španjolske i Italije!? Ključno pitanje stoga glasi: tko želi jednu od najmanjih članica eurozone baciti na koljena? Odgovor na to pitanje važan je i za Hrvatsku, jer slovenski slučaj upozorava da ulazak u Uniju nije ulazak u raj. 

   Napad na Sloveniju uslijedio je dočim je nova vlada Alenke Bratušek stidljivo nagovijestila promjenu slovenskog kursa i odustajanje od politike rigidne štednje. Dakle, onda kada je lijeva vlada posumnjala u politiku koju moraju provoditi sve europske vlade, i lijeve i desne. 

  Čim je najavila da neće štedjeti, privatizirati i liberalizirati, stigla joj je žestoka kazna. Sadašnji pokazatelji bolji su nego u vrijeme Janšina vlade, no bonitetne agencije Janši nisu radile ono što rade njegovoj nasljednici. Svaka najava iz Slovenije da će sama riješiti svoje probleme rezultira novim rastom kamata i negodovanjem financijskih tržišta, koja očito priželjkuju da Slovenija zatraži »pomoć«. U tom bi slučaju i njihove zarade bile masnije. 

   Nova je vlada potom napravila krupan korak unatrag. Premijerka Bratušek počela je preko noći govoriti o štednji, obećala je privatizaciju jedne banke i velike državne kompanije – dokazujući, dakle, da alternativna politika u europskom okviru nije moguća – no bilo je prekasno. Financijska tržišta i njihovi jurišnici, bonitetne agencije, namirisali su krv i sada samo vrebaju. EU samo mirno promatra kako financijski kapital kasapi jednu europsku zemlju za drugom. Danas je na redu Slovenija. A sutra?

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.