Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
15. listopada 2019.
Komentar Denisa Romca

kolumna Revizija, a ne rehabilitacija

Draža Mihailović
Draža Mihailović
Autor:
Objavljeno: 15. svibanj 2015. u 13:41 2015-05-15T13:41:13+02:00

Zbog dnevnopolitičkih potreba nadolazećih političkih snaga doslovce preko noći oni koji su do jučer nazivani kvislinzima i kolaboracionistima postali su borci za našu stvar, antikomunisti i državotvorci, samo što su imali tu nesreću što su svoju bitku vodili u pogrešno vrijeme

Iako će se mnogima učiniti da je Srbija jučerašnjom rehabilitacijom ratnog zločinca Draže Mihailovića napravila ogroman korak u povijesnoj reviziji Drugog svjetskog rata, ispravnije je kazati kako je riječ o završnom činu jednog kontinuiranog i politički strogo kontroliranog procesa, koji je u Srbiji – ali i u drugim zemljama bivše Jugoslavije – započeo još osamdesetih godina prošloga stoljeća.
  

Riječ je o projektu koji ima samo jedan cilj – rehabilitaciju nacionalističke i šovinističke ideologije koja je u Drugom svjetskom ratu bila na strani okupatora, i to zato jer je ta ideologija koncem osamdesetih i početkom devedesetih u bivšoj Jugoslaviji doživjela »revival«.

Zbog dnevnopolitičkih potreba nadolazećih političkih snaga doslovce preko noći oni koji su do jučer nazivani kvislinzima i kolaboracionistima postali su borci za našu stvar, antikomunisti i državotvorci, samo što su imali tu nesreću što su svoju bitku vodili u pogrešno vrijeme.

   U Srbiji je taj proces, dakako, imao brojne specifičnosti. Jedna od njih svakako su brojne i složene veze koje su revizioniste u posljednjih 25 godina povezivale s režimom u Beogradu.

Rehabilitacija četništva u Srbiji, naime, nije specifičnost ovog ili onog režima, ove ili one vlade. Iako se četništvo na velika vrata vratilo u Srbiju – a nažalost i u Hrvatsku i BiH – koncem osamdesetih i devedesetih godina prošloga stoljeća, u vrijeme Miloševićevog režima, četništvo je pravno i politički rehabilitirano tek 2004., dakle nakon Miloševića.

Tada je srbijanska Narodna skupština, pozivajući se na njihovo navodno »antifašističko djelovanje«, izglasala zakon kojim je izjednačila prava pripadnika četničkih postrojbi s partizanskim borcima, uključujući i pravo na boračku mirovinu.

   Jedna od potpisnica zahtjeva za Mihailovićevu rehabilitaciju je i pravna stručnjakinja Smilja Avramov, koja je tijekom devedesetih pravnim savjetima opsluživala Miloševićev režim, u vrijeme njegove agresije na Hrvatsku i BiH.

Ona je bila ostrašćena zagovornica tog režima, kao i kreatorica teza o »genocidnosti Hrvata«, o kontinuitetu današnje Hrvatske i Pavelićeve NDH, o znamenitoj protusrpskoj vatikanskoj zavjeri, koje su sve poslužile kao platforma i opravdanje za velikosrpsku agresiju na Hrvatsku. Aktivna je sudionica Miloševićevog zločinačkog pothvata protiv Hrvatske i BiH, a već godinama, dakako, zagovara i rehabilitaciju Mihailovićevih četnika. 

I nakon svega toga srbijanski predsjednik – iako je Srbija formalno na putu prema EU – prije nekoliko mjeseci takvu je osobu odlikovao najvišim državnim odličjem, čime je de facto odlikovao i zločinačku velikosrpsku politiku koja je odgovorna za nekoliko ratova i više stotina tisuća mrtvih.

   Cijeli postupak Mihailovićeve rehabilitacije snažno je zagovarao Oliver Antić, savjetnik srbijanskog predsjednika Nikolića, koji je nedavno predlagao da i četnici sudjeluju na vojnoj paradi povodom oslobođenja Beograda.

Antić pritom ne krije da mu je stalo isključivo do revizije povijesti Drugog svjetskog rata, a ne do rehabilitacije. Revizionistički savjetnik, naime, tvrdi da je sudski postupak protiv Mihailovića vodio Josip Broz, koji je »1935. potpisao sporazum s ustaškim vlastima, a 1941. i aneks tog sporazuma«. »Broz, koji je bio kaplar austrougarske vojske u 'Vražjoj diviziji', uspio je ubiti srpskog generala«, veli savjetnik Antić, čiji predsjednik još nosi titulu četničkog vojvode. Tomislav Nikolić, koliko znamo, te se titule nikad nije odrekao.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.