Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
21. siječnja 2020.
Zlu ne trebalo Denisa Romca

Kapital naprijed, radnici stop!

Foto Sergej DRECHSLER
Foto Sergej DRECHSLER
Autor:
Objavljeno: 18. svibanj 2013. u 15:38 2013-05-18T15:38:42+02:00

Iako se s pravom kaže kako su sloboda kretanja ljudi po Europi i pravo na rad u drugim državama EU najveća postignuća ujedinjene Europe, financijska kriza što pustoši Europom, na žalost, nije poštedjela ni najbolje što smo mogli dobiti skorim ulaskom u Uniju

Njemačka će kao istinska gospodarica cjelokupnog ratifikacijskog procesa i mentor hrvatskog ulaska u EU zadnja ratificirati hrvatski pristupni ugovor. Iako će pridruživanje Hrvatske ispratiti s puno manje euforije nego što je to bio slučaj za nekih prošlih proširenja, jedinoj europskoj gospodarskoj velesili ovom zgodom barem neće uzmanjkati pragmatičnosti. Kao da je u samoposluzi, Njemačka će od hrvatskog ulaska u EU uzeti najbolje što joj se nudi, kao što gospodarske velesile i inače čine. U protivnom i ne bi bile velesile. 

   Njemačka je na čelu nekolicine zemalja koje su odlučile svoje tržište rada zatvoriti za radnike iz Hrvatske, ali uz jednu njemačku posebnost. Naime, Njemačka neće svoja vrata zatvoriti za visokokvalificiranu radnu snagu, za kojom postoji velika glad na njemačkom tržištu. Za sve ostale, iako je riječ o državi s golemim gospodarskim potencijalom i tržištu rada s jednom od najnižih stopa nezaposlenosti u Europi, najpoželjnija destinacija armiji nezaposlenih Hrvata ostat će samo san. 

    Njemačka izbirljivost otežat će situaciju najmlađoj i jednoj od najsiromašnijih članica. Upravo visokokvalificirani radnici čine najkvalitetniji segment ponude radne snage, a njihov odlazak iz zemlje ugrozit će dugoročne perspektive hrvatskog gospodarstva. 

  Sve članice Unije imaju pravo zatvoriti svoje tržište rada za radnike iz nove članice, po formuli 2+3+2, dakle na rok koji najdulje može trajati sedam godina. Obično se takva mjera opravdava strahom da bi radnici iz nove članice mogli izazvati »ozbiljnije poremećaje« na tržištu rada stare članice, no dok se za rad i radnike uvode zabrane i restrikcije, za kapital takve zabrane ne postoje. Rad može izazvati »poremećaje«, dok za kapital nikakvi mogući poremećaji nisu ukalkulirani. Kapital se širi bez ikakvog ograničenja. 

   Doduše, vrijede pravila reciprociteta, što znači da i Hrvatska članici koja zatvori svoje granice za hrvatske radnike može uzvratiti zatvaranjem svog tržišta za radnike iz tih zemalja, no to nam ovdje neće puno pomoći. Strani radnici zasad ne predstavljaju prijetnju hrvatskim radnim mjestima. 

   Dok je, dakle, rad u današnjoj Europskoj uniji tretiran kao potencijalni »poremećaj« i prijetnja, kapital je zaštićen i blagoslovljen. Ostaci ostataka hrvatske proizvodnje – ovo malo prehrambene industrije – ovih dana grozničavo zbrajaju štete što će ih, bez ikakvih povlastica, morati podnijeti u srazu s nelojalnom i jeftinijom europskom konkurencijom. Razmatraju i povlačenje proizvodnje u istočno susjedstvo. A to pak znači i nove nezaposlene u Hrvatskoj. No to nisu poremećaji o kojima se u Europi vodi računa. 

  Solidarnost u današnjoj Europi nije na cijeni. Produbljuje se jaz između bogatog sjevera i siromašnog juga. Zanimljivo, ali diskriminatorne mjere u pravilu donose najbogatije zemlje. Ovih su dana četiri bogate članice – Njemačka, Austrija, Velika Britanija i Nizozemska – od irskog predsjedništva EU zatražile oštrije mjere protiv doseljavanja siromašnih iz južnih članica, kao i zatvaranje socijalnih fondova za »socijalne turiste«, kako posprdno nazivaju siromašne unutareuropske migrante koji traže socijalne povlastice u bogatim članicama. 

   Iako se s pravom kaže kako su sloboda kretanja ljudi po Europi i pravo na rad u drugim državama EU najveća postignuća ujedinjene Europe, financijska kriza što pustoši Europom, na žalost, nije poštedjela ni najbolje što smo mogli dobiti skorim ulaskom u Uniju.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
PUST 2020.
Viškovo

PUST 2020.