Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
8. prosinca 2019.
Komentar Denisa Romca

Evo rješenja za Ljubljansku banku: isplatite štediše

Foto Uros Hocevar / Delo / Cropix
Foto Uros Hocevar / Delo / Cropix
Autor:
Objavljeno: 5. rujan 2012. u 14:14 2012-09-05T14:14:14+02:00

 Jedino prihvatljivo i civilizirano rješenje problema Ljubljanske banke isplata je duga štedišama. Sve drugo bila bi obmana. Zagreb i Ljubljana pritom moraju razriješiti samo jednu dilemu: hoće li neisplaćene štediše namiriti Slovenija, ili će ih preuzeti Hrvatska, ili će možda podijeliti obveze

Slovenija se ponovno uživjela u ulogu samoproglašenog stražara na vratima Europske unije. Slovenski šef diplomacije Karl Erjavec zalupio je europskim vratima točno pred hrvatskim nosom, poručivši kako će ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora u Sloveniji započeti tek nakon što Hrvatska prihvati rješenje problema Ljubljanske banke po slovenskom ukusu.

   Iako Vesna Pusić, kako sama kaže, uopće ne može zamisliti situaciju u kojoj bi se Slovenija ponovno ispriječila pred hrvatskim ulaskom u EU, upravo se to dogodilo. Samo nekoliko sati nakon teškog razgovora Pusić-Erjavec na obalama idiličnog Bledskog jezera u ponedjeljak, slovenski je ministar, uopće ne krijući svoje namjere, poručio je Bruxellesu da ponovno ima problem. »Ako Slovenija ne ratificira pristupni ugovor Hrvatske i EU, onda to više nije bilateralno pitanje, nego problem EU«, otvoreno ucjenjuje Erjavec, unaprijed odbacivši sve pritiske koji će stići iz Bruxellesa: Slovenija je dio kluba u koji Hrvatska želi ući, pa je time i ovlaštena određivati uvjete za ulazak u klub.

   Dakle, Ljubljana ne popušta dok ne dobije rješenje kojim će biti zadovoljna. Slovenija i Hrvatska u trenu su se vratili nekoliko godina unatrag, u vrijeme kada je Slovenija uvjetovala deblokadu hrvatskih pregovora rješenjem granice na moru po volji Ljubljane. I tadašnja slovenska vrhuška popustila je tek kad je takvo rješenje stiglo, i to u formi arbitražnog sporazuma. Unatoč svim pritiscima Washingtona i Berlina, Pahor je pristao tek kada je u taj sporazum ugrađena klauzula koja daje ne baš male šanse da će slovenski cilj – teritorijalni kontakt s otvorenim morem – biti ostvaren.

   Naravno da je u slučaju Ljubljanske banke »obostrano prihvatljivo rješenje«, kako ga naziva Erjavec, ili »win-win« situacija, kako je naziva Pusić, još jedna iluzija, kada znamo da Ljubljana zapravo želi da se taj problem nikad ne riješi, ili da se njegovo rješavanje pretvori u sukcesijsku trakavicu s neizvjesnim ishodom.

   Jedino prihvatljivo i civilizirano rješenje problema Ljubljanske banke isplata je duga štedišama. Sve drugo bila bi obmana. Zagreb i Ljubljana pritom moraju razriješiti samo jednu dilemu: hoće li neisplaćene štediše namiriti Slovenija, ili će ih preuzeti Hrvatska, ili će možda podijeliti obveze. No to da štediše moraju biti namirene trebao bi biti imperativ pri rješavanju takvog problema u svim normalnim i civiliziranim zemljama.
  

 Ali na žalost s prilično velikom izvjesnošću možemo pretpostaviti kako se to u ovom slučaju neće dogoditi. Slovenija ne rješava problem Ljubljanske banke, nego upravo suprotno: reketari Hrvatsku tražeći način da izbjegne svoje obveze prema štedišama, u čemu je bila iznimno uspješna u protekla dva desetljeća, premda materijalna i svaka druga šteta koju danas zbog toga trpi višestruko nadmašuje iznos tih obveza, uključujući i kamate.

   A Hrvatska? Hrvatska također ne rješava problem neisplaćenih štediša, već pokušava privoljeti Sloveniju da ratificira hrvatski pristupni ugovor, i eventualno naplatiti iznos kojim je devedesetih jedan dio štediša Ljubljanske banke isplatila iz proračuna, a trošak pretvorila u javni dug. Problem štediša koji su do danas ostali bez svojih štednih uloga, njih 130 tisuća, ne rješava nitko.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.