Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
17. studenoga 2019.
Zlu ne trebalo

kolumna DENIS ROMAC Zašto je Bruxelles oprezan s Italijom?

Giuseppe Conte / Reuters
Giuseppe Conte / Reuters
Autor:
Objavljeno: 23. studeni 2018. u 17:29 2018-11-23T17:29:55+01:00

Ključ je u europskom strahu od Italije. Italija je treće najveće gospodarstvo eurozone i četvrto gospodarstvo Unije, koje je deset puta veće od grčkoga. Eurozona je jedva preživjela grčku krizu, što znači da talijansku nikako ne bi mogla izdržati

Kada je riječ o Italiji i njezinom proračunskom neposluhu, Europska komisija nalazi se u iznimno osjetljivoj situaciji, u kojoj nijedna odluka nije dobra. S jedne strane, Europska komisija radi vlastitog autoriteta mora nekako djelovati zbog talijanskog kršenja proračunskih pravila koja bi, naravno, trebala vrijediti za sve podjednako.

No u Bruxellesu su svjesni da će svaki korak u tom pravcu populistička vlada u Italiji iskoristiti za dodatnu svađu s Bruxellesom i raspirivanje protueuropskog raspoloženja u Italiji.

»Stiglo je pismo iz Bruxellesa? U redu, sad čekamo i pismo Djeda Božićnjaka«, tim je riječima čelnik desničarske Lige, talijanski ministar unutarnjih poslova i vođa talijanskog otpora protiv »diktata EU-a« Matteo Salvini ispratio najavu pokretanja postupka protiv njegove vlade zbog proračunskog deficita, odbrusivši »eurobirokratima« da su fiskalni ciljevi njegove vlade opravdani i da se o njima neće pregovarati.

U istom tonu Bruxelles i Rim »razgovaraju« već tjednima, što samo koristi populistima u Rimu, osobito uoči važnih europskih izbora na proljeće sljedeće godine. Zato i toliki oprez u Bruxellesu, s obzirom na to da je Europska komisija prekjučer samo napravila prvi korak prema pokretanju postupka prekomjernog deficita protiv Italije, no sam postupak još nije pokrenut.

Europska komisija još ne odustaje od pokušaja discipliniranja Rima, iako je malo vjerojatno da će ti pokušaji uroditi plodom. Bruxelles smatra da talijanski proračunski deficit za sljedeću godinu, s obzirom na visoku zaduženost od više od oko 130 posto BDP-a – što je drugi najveći dug u EU-u, odmah iza grčkoga – ne bi smio biti viši od 0,8 posto BDP-a. Salvini i talijanski premijer Giuseppe Conte pak planiraju proračunski deficit od 2,9 posto, što je triput više od onog na što se obvezala prijašnja vlada, iako analitičari upozoravaju da će on sigurno biti i puno viši od tog iznosa. 

U takvoj situaciji ni jedna ni druga strana ne žele popustiti. Prvi put se dogodilo da Europska komisija zbog teškog odstupanja od europskih pravila i formalno odbija prihvatiti nacrt proračuna neke članice. Međutim, Italija se uopće ne osvrće na najave pokretanja postupka prekomjernog deficita, pri čemu moramo imati na umu i da Italija ispunjava i uvjete za pokretanje istog postupka i zbog previsokog javnog duga, dvostruko većeg od dopuštenog.

Zašto je Italija tako prkosna prema Bruxellesu? Zašto se Talijani ne uzbuđuju zbog najavljenih kazni? I zašto je Bruxelles toliko oprezan prema Italiji? Iako talijansko odstupanje od europskih proračunskih pravila nema premca u povijesti pakta o stabilnosti i rastu, u kojem su definirana pravila o deficitu i dugu kojih se članice moraju pridržavati, Italija nije prva zemlja koja ta pravila krši. U ovom trenutku niz članica EU-a krši pakt o stabilnosti i rastu. Točno polovica europskih članica, njih 14, a među njima i Hrvatska, krši pravilo prema kojem dug ne smije biti viši od 60 posto BDP-a.

Među njima su i najveće europske članice, poput Njemačke i Francuske. Iako Njemačka to pravilo – koje je definirano na temelju zaključka MMF-a prema kojem dug koji prelazi 60 posto BDP-a ugrožava vraćanje posuđenog novca – krši za samo nekoliko postotnih poena, francuski dug u posljednjih nekoliko godina naglo raste i upravo se približava razini od 100 posto BDP-a, što bi također trebao biti alarm za uzbunu.

Iako je talijanski dug nešto viši od francuskoga, ne bi trebalo zanemariti činjenicu da je talijanski dug tako visok već nekoliko godina, premda to nije ugrozilo redovitost talijanske otplate golemog duga. U ovom trenutku nije sigurno da će tako biti i ubuduće. Italija je postala nova meta financijskih grabežljivaca. Nedavnim snižavanjem bonitetne ocjene za talijanske obveznice povećane su kamate što ih zajmodavci zaračunavaju Talijanima za nove dugove, što je posredno povećalo trošak za talijanske građane, ali i donijelo dodatnu zaradu financijskim špekulantima, koji u talijanskim obveznicama vide novu priliku za ekstraprofite.

Kao što nije jedina čiji dug prelazi dopuštenih 60 posto BDP-a, Italija također nije prva članica EU koja deficitom krši europska pravila. Francuska je prije nekoliko godina visokim deficitom također prkosno kršila europska proračunska pravila izazivajući Europsku komisiju, baš kao i Njemačka još prošlog desetljeća. Europska komisija tada se nije usudila pokrenuti postupak ni protiv Pariza ni protiv Berlina.

I na kraju ono najvažnije. Italija, baš kao i Francuska i Njemačka, pripada klubu šest osnivačica Europske unije. Italija zato računa, opravdano ili ne, da će se Europska komisija odnositi prema njoj i njezinim proračunskim specifičnostima s posebnim poštovanjem. Ili oprezom, svejedno. Ključ je u europskom strahu od Italije. Italija je treće najveće gospodarstvo eurozone i četvrto gospodarstvo Unije, koje je deset puta veće od grčkoga. Eurozona je jedva preživjela grčku krizu, što znači da talijansku nikako ne bi mogla izdržati. Zato će u Bruxellesu dvaput promisliti prije koraka koji bi vodio u frontalan sudar s Rimom.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.