Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
6. prosinca 2019.
Uvodnik

Komentar DENIS ROMAC Zašto Kolinda opet izmišlja?

Foto Dalibor Urukalovic/PIXSELL
Foto Dalibor Urukalovic/PIXSELL
Autor:
Objavljeno: 17. rujan 2019. u 14:52 2019-09-17T14:52:08+02:00

I dok Trump laže doslovce o svemu, stvarajući alternativnu stvarnost, za koju su njegovi suradnici osmislili termin »alternativne činjenice«, hrvatska predsjednica, i to se mora priznati, puno rjeđe izmišlja i laže, ali u njezinim lažima ipak ima puno više sistema. Njezine laži, a to potvrđuje i najnoviji primjer sa zagorskim popevkama koje se tobože nisu smjele pjevati u Jugoslaviji, najčešće se odnose upravo na Jugoslaviju

Iza predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović još je jedan nevjerojatan gaf. Ovaj je put uvjeravala da je jedna pjesma, zagorska popevka »Došel bum doma sel si bum pod brajde«, bila zabranjena u vrijeme Jugoslavije zbog domoljublja, iako je pjesma nastala 1999. godine.

»To je jedna od popevki koje su nastale u onim vremenima kada se nije smjela spominjati Hrvatska, Hrvatsko zagorje, domovina, bregi, zipka u kojoj domovina spi, sve ono što je izražavalo domoljublje«, uvjeravala je s predsjedničkih visina. Zbog očite nesuvislosti i netočnosti te izjave mnogi se pitaju je li riječ o namjernoj izmišljotini ili samo o neupućenosti.

Predsjednica se u ovom slučaju ponaša kao vjerna sljedbenica svog političkog uzora Donalda Trumpa, čiji je politički mandat izgrađen na lažima. Po računici Washington Posta Trump je još prije nekoliko mjeseci prešao granicu od 10 tisuća izrečenih laži od stupanja na dužnosti.

Trump je prvih dana u Bijeloj kući prosječno lagao samo pet puta na dan, da bi se posljednjih mjeseci broj izrečenih ili zapisanih laži popeo na čak 20-ak dnevno. Laganje, međutim, nije ugrozilo njegov rejting. Kod njegovih birača, a osobito njegove hard core baze, laganje ne predstavlja neki problem.

I dok Trump laže doslovce o svemu, stvarajući alternativnu stvarnost, za koju su njegovi suradnici osmislili termin »alternativne činjenice«, hrvatska predsjednica, i to se mora priznati, puno rjeđe izmišlja i laže, ali u njezinim lažima ipak ima puno više sistema. Njezine laži, a to potvrđuje i najnoviji primjer sa zagorskim popevkama koje se tobože nisu smjele pjevati u Jugoslaviji, najčešće se odnose upravo na Jugoslaviju.

Prije točno godinu dana na sličan je način odjeknula još jedna njezina izmišljotina o tome da u Jugoslaviji nije mogla birati kakav će jogurt jesti, jer je bila samo jedna vrsta jogurta, kao i da je morala vlastima prijavljivati koliko će kruha kupiti idućeg tjedna.

Predsjednica nas uporno pokušava uvjeriti kako je Jugoslavija bila najgore moguće mjesto na zemlji, u kojoj je vladao najtotalitarniji režim na svijetu, iako je to, naravno, daleko od istine.

Jugoslavija nije bila totalitarna država u punom smislu te riječi, osim možda u jednom kraćem periodu nakon Drugog svjetskog rata. Već pedesetih godina jugoslavenski režim krenuo je u drugom smjeru, što je osobito došlo do izražaja šezdesetih godina, kada uzde režima dodatno popuštaju, premda su autoritarnost i kult ličnosti Josipa Broza Tita i dalje bili temeljna odlika režima.

Sedamdesetih godina ponovo dolazi do promjene smjera, kada su zaustavljeni procesi uvjetne demokratizacije, a koji su obilježili prethodna dva desetljeća.

Predsjednica države, međutim, stalno i uporno ponavlja frazu o »jugoslavenskom totalitarnom režimu«, a nedavno je čak ustvrdila kako je agresiju na Hrvatsku izveo »velikosrpski totalitarizam«, iako je to, naravno, besmislica.

I uopće se vjerojatno ne bi trebalo osvrtati na takve budalaštine da takav diskurs polako ne postaje dominantan, pogotovo u jednom dijelu medija, u pojedinim udžbenicima, dijelu akademske zajednice. Jer kada se, recimo, u školskim udžbenicima navodi podatak da su u vrijeme Jugoslavije u kinima uglavnom igrali sovjetski filmovi, onda je to problem cijeloga društva.

I nešto još važnije: Jugoslavija nije bila dio tadašnjeg socijalističkog istoka, niti je bila sovjetski satelit ili dio Varšavskog bloka, iako nas predsjednica države naknadno pokušava uvjeriti u suprotno.

Premda ne tvrdimo da je svačije iskustvo iz vremena Jugoslavije pozitivno, hrvatsko se iskustvo iz tog razdoblja u mnogočemu razlikuje od poljskoga ili mađarskoga. A kada znamo da su upravo te zemlje, uz Češku i Slovačku, koje danas čine Višegradsku skupinu, u današnjoj Europi pravi rasadnik novog europskog populizma, onda nije čudno što nas predsjednica na silu pokušava ugurati u to društvo.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.