Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
12. studenoga 2019.
Zlu ne trebalo

kolumna DENIS ROMAC Osveta žena

Reuters
Reuters
Autor:
Objavljeno: 9. studeni 2018. u 19:52 2018-11-09T19:52:58+01:00

Žene su okrenule leđa Trumpu, koji je zato izgubio Zastupnički dom. I kolikogod naši »trumpisti« pokušavali dokazati suprotno, taj gubitak prvi je pravi udarac Trumpovom dosadašnjem svevlašću i samovolji

Nekoliko dana prije američkih kongresnih izbora u zračnoj luci Albuquerque u Novom Meksiku policija je uhapsila muškarca koji je za vrijeme leta iz Houstona u Teksasu jednu suputnicu, koja je za vrijeme leta zaspala, više puta zgrabio za grudi.

Ona ga je prijavila, a nasilnik se poslije policiji opravdavao tvrdeći da je i američki predsjednik Donald Trump tvrdio da nema ništa loše u tome »ako žensku zgrabiš za njezina intimna mjesta«.

Nasilnik se nije slučajno pozvao na Trumpa. Neposredno uoči predsjedničkih izbora 2016. godine u javnost je procurila »Grab ‘em by the pussy« snimka, u kojoj Trump detaljno obrazlaže kako mu je dopušteno ženama raditi što god mu padne na pamet zato što je slavan, što uključuje i hvatanje žena za intimna mjesta, na što se sada poziva i nasilnik iz zrakoplova.

Iako ovaj događaj nema nikakve veze s američkim izborima, on izvrsno oslikava atmosferu stvorenu u američkom društvu Trumpovom vladavinom. Ono što se dogodilo na izborima u utorak predstavlja simboličan odgovor na takvu atmosferu, na Trumpov seksizam i mizoginiju, koji su obilježili cijelu njegovu predizbornu utrku i prve dvije godine mandata u Bijeloj kući. Amerikanke su, naime, u utorak poslale Trumpu neumoljiv odgovor na konstantno zlostavljanje i ponižavanje.

Ne samo da nikad ovoliko žena nije izborilo svoje mjesto u američkom Kongresu – po zadnjim podacima više od 100, što je povijesni rekord – nego su upravo žene, uz mlade birače, najzaslužnije za rekordan odziv birača na ovim izborima. Drugim riječima, žene su Trumpu priredile prvi veliki poraz, što potvrđuju i izborne statistike.

I ne samo da je mnoštvo žena izašlo na birališta i masovno glasalo protiv Trumpa, nego su svoje mjesto u Kongresu prvi put izborile indijanske žene, poput Sharice Davids, koja je usto i lezbijka, a izabrana je u konzervativnom Kanzasu. Davidsova dijeli titulu prve Indijanke u Kongresu s Deb Haaland, koja je pobijedila u Novom Meksiku. I jedna i druga su, treba li uopće spominjati, demokratkinje.

Iznimno uspješne na ovim izborima bile su i crne žene, koje su pobjeđivale bijele protukandidate čak i kada se radilo o stranačkim veteranima iza kojih je 10-tak kongresnih mandata. Prvi put u savezni Kongres, hram američke demokracije, izabrane su i muslimanske žene, jedna somalskih, a druga palestinskih korijena. Veronica Escobar i Sylvia Garcia postale su pak prve Latinoamerikanke izabrane u Kongres iz Teksasa, u kojem živi velika latinoamerička zajednica, što je također snažna poruka Trumpu i republikancima.

Žene su okrenule leđa Trumpu, koji je zato izgubio Zastupnički dom. I kolikogod naši »trumpisti« pokušavali dokazati suprotno, taj gubitak prvi je pravi udarac Trumpovom dosadašnjem svevlašću i samovolji. Ta se demokratska pobjeda pokušava umanjiti i relativizirati činjenicom da su republikanci ne samo zadržali, nego i povećali kontrolu u Senatu.

Iako je točno da Trumpova pobjeda u Senatu ublažava Trumpove rane, razloge za tu pobjedu valja tražiti u prozaičnoj činjenici da se u Zastupničkom domu birao cijeli sastav od 435 zastupnika, a samo trećina senatora. Od 35 senatskih mandata u čak 26 utrka demokrati su branili svoje mandate, što je demokratsko preuzimanje Senata pretvorilo u nemoguću misiju.

Međutim, demokrati su na ovim izborima prikupili dvostruko više pojedinačnih donacija građana od republikanaca i osvojili više glasova nego na predsjedničkim izborima 2016. i osam posto glasova više od republikanaca, što je najveća razlika u korist demokrata još od kongresnih izbora 2006. godine. Na tim je prijelomnim kongresnim izborima, za vrijeme drugog mandata Busha mlađeg, pripreman teren za demokratski »plavi val« na izborima 2008. godine, na kojima je Amerika dobila prvog nebijelog predsjednika.

Danas, kada Amerika ima prvog mizoginog predsjednika, populista i rasista, koji najprije identificira neprijatelja, zatim ga ocrni i difamira lažima, kako bi onda gomilu usmjerio protiv »neprijatelja«. Trumpov kongresni poraz ogromno je ohrabrenje za američku demokraciju i osobito demokratsku stranku, koja ovime dobiva snažan poticaj uoči ključne bitke: predsjedničkih izbora 2020. godine.

To je lekcija koju bi od svojih američkih kolega trebale naučiti europske lijeve i socijaldemokratske stranke. Za razliku od europske ljevice, koja se nakon brojnih izbornih poraza u većini europskih zemalja potpuno pogubila i ne uspijeva se konsolidirati nego iz izbora u izbore samo dodatno tone, na drugoj strani Atlantika demokratski je zamor trajao kratko. Američki demokrati uspjeli su se oporaviti nakon samo jednog izbornog ciklusa, što je fantastična vijest i za Europu.

Zahvaljujući valu mladih birača – u Teksasu je, primjerice, na prijevremenim izborima glasalo 448 posto više mladih nego na kongresnim izborima prije četiri godine – ali i žena i pripadnika manjinskih zajednica, kao i obrazovanih birača svih uzrasta, demokratska stranka dobila je snažan zamah i novu dinamiku. Sve to budi demokratsku nadu da bi Trump, nakon Georgea Busha starijeg i Jimmyja Cartera, mogao postati treći poslijeratni predsjednik sa samo jednim mandatom.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.