Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 13° 2n
Sutra: 13° 13° 2n
17. listopada 2019.
Zlu ne trebalo

DENIS ROMAC Ipak zaokret u Ljubljani

Photo: Dusko Marusic/PIXSELL
Photo: Dusko Marusic/PIXSELL
Autor:
Objavljeno: 15. prosinac 2018. u 0:12 2018-12-15T00:12:03+01:00

VEZANO
ČLANCI
Šarec nastavlja Cerarovu i Erjavčevu neuspješnu politiku prema Hrvatskoj
DENIS ROMAC Je li naša diplomacija doista tako uspješna?
Slovenci opet otkrili migrante, pa napali Hrvatsku da bolje čuva granicu
Iako Slovenija ne odustaje od arbitraže, nakon formiranja nove vlade očito je da su u Ljubljani shvatili da takva politika ne daje rezultate – dapače, postaje i kontraproduktivna

Prošlog je tjedna novi slovenski premijer Marjan Šarec bio u posjetu Austriji, jednom od svojih prvih službenih putovanja otkako je na premijerskoj dužnosti. Premda je Šarec sa svojim austrijskim kolegom Sebastianom Kurzom razgovarao o svim aktualnim temama, o slovensko-hrvatskom arbitražnom sporu ovaj put nije bilo ni riječi. Tih je dana i novi slovenski šef diplomacije i bivši premijer Miro Cerar bio u Berlinu kod svog njemačkog kolege. Cerar i Heiko Maas potvrdili su izvrsne odnose dviju zemalja, zauzeli se za jedinstvo Europe i podržali europsku perspektivu Zapadnog Balkana. O arbitražnom sporu opet ni slova.

Vodeći slovenski političari sve donedavno nisu propuštali nijednu priliku za lobiranje i uvjeravanje svojih inozemnih sugovornika u svoje argumente u sporu s Hrvatskom. Cerar je kao premijer doslovce sve svoje bilateralne susrete svodio na priču o arbitraži. Kada je početkom godine u Ljubljani okupio čelnike zemalja Beneluxa, s kojima dijeli članstvo u europskoj liberalnoj stranci, opet je glavna poruka bila posvećena arbitraži. Okupljajući liberalne europske čelnike, Cerar je pokušao parirati hrvatskom kolegi Plenkoviću i njegovom lobiranju u Europskoj pučkoj stranci.

Slovenski su predstavnici od svih svojih europskih sugovornika zahtijevali potporu u poštivanju vladavine prava i međunarodnih ugovora, pa tako i arbitražnog sporazuma, premda je Hrvatska od tog sporazuma, zbog slovenskog kršenja arbitražnih pravila, neopozivo odstupila.

Slovensko inzistiranje na arbitražnoj temi ponekad je poprimalo karikaturalne razmjere. Primjerice na Bledu, gdje se svakog ljeta održava Strateški forum, koji se profilirao u najveći i najozbiljniji skup takve vrste u cijeloj regiji. Bledski forum redovito bi gostio brojne visoke dužnosnike stranih zemalja, premijere i predsjednike, šefove diplomacija, čelnike međunarodnih institucija i ugledne novinare, sve dok ga posljednjih nekoliko godina slovenski političari nisu pretvorili u poligon za uvjeravanje u ispravnost slovenskih pozicija oko arbitraže.

Bez obzira na to koja je tema foruma odabrana i koliko je bila aktualna i zanimljiva, sve bi ostalo u sjeni arbitraže i spora s Hrvatskom. Pretpostavlja se kako je uočljiv izostanak visokih diplomata i dužnosnika na prošlom bledskom forumu isključivo rezultat sada već tradicionalnog maltretiranja arbitražom.

Slovensko fokusiranje na Hrvatsku u svim slovenskim diplomatskim razgovorima upućivalo je na zaključak da Slovenija i svoje odnose s trećim državama definira isključivo odnosom prema Hrvatskoj. Slovenija se suočila s neugodnom – i opravdanom – tezom kako je postala »one problem country«, što ne iznenađuje s obzirom na to da je Ljubljana veliku većinu svojih diplomatskih kapaciteta godinama trošila isključivo na Hrvatsku i rješavanje graničnog spora sa susjednom zemljom.

No, sudeći prema zadnjim susretima slovenskih čelnika, čini se da je takvoj politici došao kraj, iako to ne znači da Slovenija odustaje od arbitraže i arbitražne odluke. Iako su nakon formiranja nove vlade u Ljubljani svi zaključili da se politika prema Hrvatskoj neće mijenjati, očito je da su i u Ljubljani shvatili da takva politika ne daje rezultate.

Slovenski političari zato više ne govore samo o arbitraži, što je i logično, s obzirom na to da je upravo voljom Ljubljane ovaj spor prepušten Sudu Europske unije u Luksemburgu, tako da je opsesivno nametanje arbitraže kao teme ne samo besmisleno, nego i kontraproduktivno.

Dobro upućeni ovaj zaokret u Ljubljani objašnjavaju dolaskom novog vanjskopolitičkog savjetnika slovenskog premijera i iskusnog diplomata Romana Kirna, koji je bio slovenski veleposlanik u Americi i koji je vjerojatno zaslužan i za najnoviji pokušaj slovenskog popravljanja odnosa sa SAD-om. Cerar se danas sastaje s američkim kolegom Mikeom Pompeom u Washingtonu i to je prvi takav slovensko-američki susret od 2010. godine.

Prethodna vlada u Ljubljani održavala je iznimno bliske i srdačne odnose s Rusijom, dok je odnose sa SAD-om potpuno zapustila, što se vjerojatno odrazilo i na odbijanje Washingtona da podrži Ljubljanu u sporu s Hrvatskom. Na tom planu ništa nije promijenio ni dolazak Slovenke Melanije Trump u Bijelu kuću prije dvije godine.

Kirn je u nedavnom intervjuu Delu znakovito poručio da Slovenija mora biti spremna još godinama čekati dok se nebo nad hrvatskim Saborom »barem malo otvori«. Što to znači? U Ljubljani su očito spremni strpljivo čekati sve dok im Hrvati ne pokucaju na vrata, a to će se dogoditi u trenutku kad Hrvatska bude trebala slovensku ruku, primjerice, za Schengen ili za euro. I kad iznad hrvatskog Sabora, nadaju se u Ljubljani, neće više biti samo bog.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.