Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
22. listopada 2019.
Putevi i stranputice

kolumna KOMENTAR ZLATKA CRNČECA Desnica je opet pritisnula HDZ

snimio Damir Škomrlj
snimio Damir Škomrlj
Autor:
Objavljeno: 13. studeni 2018. u 9:13 2018-11-13T09:13:24+01:00

U sva ova četiri slučaja pritisak na HDZ dolazi s desne strane političkog spektra. I u svima njima vodstvo stranke nije baš najbolje reagiralo. I time se dodatno zakompliciralo cijelu situaciju.

HDZ je već više puta u svojoj povijesti bio pod velikim pritiskom s desne strane političkog spektra. Recimo, ova je stranka prije 15 godina bila u sličnom, ako ne i većem problemu. Na izborima 2003. HSP je osvojio čak osam saborskih mandata. HDZ je pod vodstvom Ive Sanadera ublažio retoriku i time otvorio prostor na krajnjoj desnici koji su promptno popunili pravaši. Tadašnji predsjednik ove stranke Anto Đapić oko sebe je okupio sposobnu ekipu koju je umješno vodio.

Da je HSP u to vrijeme bio u velikom uzletu, pokazali su i rezultati lokalnih izbora 2005. na kojima je HSP postao druga stranka u Zagrebu istisnuvši HDZ na treće mjesto. Što se kasnije dogodilo, odnosno kako je HSP propustio ovu priliku, nije jednostavno objasniti. Cijeli bi slučaj zahtijevao detaljnu politološku analizu. Ali uglavnom, na izborima 2007. HSP je spao na samo jednog jedinog zastupnika. I priča je bila gotova, a započelo je dodatno mrvljenje pravaške scene u niz malih, međusobno posvađanih strančica. A Sanader i HDZ ponovo su te godine pobijedili na parlamentarnim izborima

Veliko je pitanje kako će se aktualni HDZ nositi sa sličnim izazovima s desnice. S jedne su strane oni čak i jači od onih s kojima se susretao Sanader. Očito je, naime, da i dio stranke sudjeluje i podupire neka od događanja kojima se u pitanje dovodi domoljublje aktualnog predsjednika. U prvom redu tu je riječ o prosvjedu u Vukovaru održanom sredinom listopada ove godine. Iako je sam skup bio pristojan događaj na kojem se upozorilo da dio ratnih zločina počinjenih ujesen 1991. u Vukovaru zaista nikada nije bio procesuiran, on je imao i drugu dimenziju. Bio je to i otvoreni izazov Andreju Plenkoviću i njegovim ljudima.

Činjenica da se Ivan Penava usudio organizirati skup protiv izravne volje predsjednika stranke govori da on u svemu tome nikako nije bio sam. A tu su još i Istanbulska konvencija, Marakeški sporazum i dva referenduma. U sva ova četiri slučaja pritisak na HDZ dolazi s desne strane političkog spektra. I u svima njima vodstvo stranke nije baš najbolje reagiralo. I time se dodatno zakompliciralo cijelu situaciju. Jednostavno je stvar u tome da vrh HDZ-a ili uvijek kaska za problemima ili ih kao u slučaju Istanbulske konvencije potpuno nepotrebno sam kreira.

Međutim, postoje tu i neke dodatne okolnosti. Naime, na današnjoj desnici ne postoji krovna stranka ili organizacija koja bi, kao HSP i Đapić, 2003. mogla kanalizirati nezadovoljstvo dijela desnih birača politikom aktualnog vodstva HDZ-a. I nije baš previše izvjesno da bi se nešto takvo u skorašnje vrijeme moglo pojaviti. Nezavisni za Hrvatsku Zlatka Hasanbegovića i Brune Esih čak i ne stoje loše u nekim istraživanjima javnog mnijenja, ali čini se kao da su izgubili na zamahu.

HRAST i Hrvoje Zekanović vrlo su aktivni u zadnje vrijeme, ali veliko je pitanje mogu li oni bilo iskočiti kao predvodnici bilo potaknuti objedinjavanje desnice za sljedeće parlamentarne izbore. Tako da bi se lako moglo dogoditi da se ponovi 2007. godina, odnosno da HDZ pobijedi na izborima, a da se njihovi oponenti s desna raspadnu. Velika je sreća za aktualno vodstvo HDZ-a da ne postoji desna Dalija Orešković. Bruna Esih je čini se propustila svoju priliku. Ali situacija je otvorena, utakmica se još uvijek igra, a kako će završiti, daleko je od izvjesnog.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.