Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 9° 1
Sutra: 9° 9° 1
9. prosinca 2018.
Knjiga Ivice Grčara

kolumna KOMENTAR BORISA PAVELIĆA Državom i pravom protiv akademske čestitosti

snimio Patrik Macek / PIXELL
snimio Patrik Macek / PIXELL
Autor:
Objavljeno: 24. studeni 2018. u 22:39 2018-11-24T22:39:36+01:00

Grčar otkopava tajnu spregu »znanosti«, pravosuđa i politike. U uvodu svoje knjige od dvjestotinjak stranica, koju je objavio u vlastitoj nakladi pa na svaki primjerak plaća još i PDV, napominje kako je krenuo »istražiti temu o pokušajima obustavljanja objavljivanja mišljenja Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju o 'nekorektnom prenošenju, prepričavanju i sažimanju tuđih tekstova' u disertaciji Miroslava Šeparovića

Ovaj je naslov – »Državom i pravom protiv akademske čestitosti« – bolno istinit, i to je tektonska katastrofa od koje će se ova sirota mala zemljica desetljećima oporavljati. No oporavak neće početi brzo, jer je sprega akademske mafije s politikom i pravosuđem odveć čvrsta, a opozicija unutar akademske zajednice neznatna – objavio je na tweetu sveučilišni profesor filozofije Pavel Gregorić. Naslov koji spominje u cijelosti glasi: »Državom i pravom protiv akademske čestitosti u navođenju izvora korištenih u znanstvenim radovima – izvještaj i dokumenti«. Riječ je o istraživanju žurnalističkog veterana Ivice Grčara. Neovisan, temeljit, uporan a samozatajan, Grčar je objavio mnoge istraživačke priče i ostvario važne projekte za novinarsku zajednicu, među kojima je osnivanje Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP) jedan od najpoznatijih.

Ovaj put, Grčar otkopava tajnu spregu »znanosti«, pravosuđa i politike. U uvodu svoje knjige od dvjestotinjak stranica, koju je objavio u vlastitoj nakladi pa na svaki primjerak plaća još i PDV, napominje kako je krenuo »istražiti temu o pokušajima obustavljanja objavljivanja mišljenja Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju o 'nekorektnom prenošenju, prepričavanju i sažimanju tuđih tekstova' u disertaciji Miroslava Šeparovića, predsjednika Ustavnog suda RH«

No istraživanje je morao proširiti, uvidjevši »vjerojatno dogovorno upravnopravno i sudsko djelovanje (…) zbog akademske (ne)časnosti na zaustavljanju objavljivanja informacija…« Grčar zaključuje kako cenzuriranje znanstvenoetičkih prosudbi o nekorektnim znanstvenim radovima stiže iz akademskih, pravosudnih i političkih krugova – zbog »korupcije«. »Razumno je sumnjati da dio članova akademske zajednice dužnosnicima ili drugih utjecajnim osobama zauzvrat za 'lobiranje' za ili protiv određenih propisa ili povlastica, povremeno 'poklanja' fakultetske diplome, magisterije ili doktorske disertacije«, tvrdi Grčar.

Njegovo minuciozno novinarsko istraživanje kakva se u Hrvatskoj iznimno rijetko viđaju, a potkrijepljeno je faksimilima izvornih dokumenata, proteklog je tjedna predstavljeno u Zagrebu. Ta važna, ali medijski potpuno zanemarena promocija, razotkrila je zaprepašćujuće razmjere beščašća, korupcije i zaborava znanstvenoetičkih kriterija u hrvatskoj akademskoj zajednici. Samoinicijativno su se javljali znanstvenici, i zdvojno govorili o obeshrabrujućem stanju akademske čestitosti, koju je profesor Pravnog fakulteta Vjekoslav Miličić nazvao »bezuvjetnim uvjetom znanosti«. »Čestitost je conditio sine qua non znanosti. Bez čestitosti, nema znanosti«, podsjetio je Miličić na jedan od aksioma znanstvenoga rada. Ali čini se da u današnjoj Hrvatskoj valja podsjećati baš na elementarne pretpostavke, u racionalnim društvima samorazumljive već duže od dvjesto godina.

Tako je Mišo Milun, dugogodišnji direktor Instituta za fiziku, bio prisiljen podsjetiti kako korištenje tuđih ideja dakako jest važan dio metodologije znanstvenoga istraživanja, ali bi istodobno moralo biti »samo po sebi jasno da se tuđi rad unutar vlastitog rada mora jasno označiti i razdvojiti od vlastitog«, i to zato »da se dade kredit za ono što su napravili drugi«, ali i »da se jasno istakne vlastiti doprinos, kako bi ga se moglo evaluirati«. Grčarova knjiga međutim, ocjenjuje Milun, pokazuje da su te elementarne postavke degradirali »baš oni koji bi trebali biti na prvom mjestu njihove zaštite, a to su članovi akademske zajednice i potom država sa svojim institucijama«.

U raspravi na promociji sudjelovali su, uz već spomenutog Vjekoslava Miličića i neke druge, sveučilišni profesor medicine Milivoj Boranić, Izvor Rukavina s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, sveučilišni profesor matematike Zoran Pusić te umirovljeni sveučilišni profesor ekonomije Vojmir Franičević, koji je govorio o »samokorupciji koju proizvode institucije sveučilišta« i »gotovo potpunome odsustvu interesa u akademskoj zajednici da samo proizvede prikladnu zaštitu akademske čestitosti«.

No najjasnije objašnjenje važnosti intelektualnog poštenja dao je spomenuti profesor filozofije Pavel Gregorić. »Akademska čestitost je srce akademije, a akademija bi trebala biti srce društva«, podsjetio je. »Sveučilište ima tri misije: znanost, obrazovanje i utjecaj na društvo. Znanost mora biti čista kao suza, ona sama sebe mora čistiti, i zato su važni mehanizmi znanstvene čestitosti, kojima znanost sama ispravlja svoje pogreške. U obrazovanju i odgoju, važna su etička tijela koja pokazuju što jest a što nije dopušteno, i što se događa kad se dogodi nešto nedopušteno. Znanstvenici su, naposljetku, odgovorni društvu da pošteno i odgovorno rade svoj posao, jer društvo plaća njihov rad«. Sve te tri sastavnice akademske čestitosti »u našem su sustavu kompletno minirane i blokirane«, zdvojno je ustvrdio Gregorić. »Jedino za što etička tijela postoje, jest osobni obračun«.

Knjiga Ivice Grčara pokušaj je da se zaustavi sunovrat hrvatske znanosti, bez koje neće i ne može biti uspješnoga, pristojnog, suvremenog, razvijenog i bogatog društva. Ona je i pokušaj da se raskrinka ono što Gregorić zove »spregom akademske mafije s politikom i pravosuđem«. Ako nije već kasno, uistinu je krajnji čas: jer, kako reče Mišo Milun, ako je moguće da ministar u mandatu postane redovni profesor na fakultetu; ako je moguće da predsjednica Republike u mandatu postane doktorica znanosti; i ako je moguće da predsjednik Ustavnog suda po sudovima tužaka sveučilišne profesore, tada već svjedočimo »tragediji i tektonskome urušavanju«.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka