Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 10° 6
Sutra: 10° 10° 6
25. siječnja 2020.
Politika na trapezu Tihane Tomičić

Šeksologija na popravnom

Foto Davor KOVAČEVIĆ
Foto Davor KOVAČEVIĆ
Autor:
Objavljeno: 23. studeni 2011. u 15:22 2011-11-23T15:22:43+01:00

Sazrijevanje društva, čišćenje korupcije i raznih drugih patologija, vjerojatno će uskoro morati rezultirati i čišćenjem izbornog zakonodavstva, katarzom »šeksologije« i ostalih relikata stare politike.

Osim što će urediti biračke spiskove u svom predstojećem mandatu, ako osvoje vlast, na čemu bi mogao raditi SDP-ov Arsen Bauk kao mogući ministar uprave, vodeći ljudi Kukuriku koalicije na mala vrata najavljuju i izmjene nekih izbornih pravila. Činjenica da ovoga puta nisu izašli na izbore u 11. izbornoj jedinici, dakle na izborima u dijaspori, već sama po sebi puno govori, a i lider oporbe Zoran Milanović u nekim svojim posljednjim istupima na društvenim mrežama neizravno najavljuje da bi promjena u zakonodavstvu koje uređuje predstavljenost pojedinih grupa u društvu, moglo biti u narednim godinama. 

    Najbolju lekciju svima u tom smislu je u svom intervjuu za jedan tjednik ovih dana očitao dekan Fakulteta političkih znanosti Nenad Zakošek, koji je također ocijenio da se zakonodavstvo mora mijenjati – s glavnim ciljem: jačanjem odgovornosti izabranih zastupnika. Moralna i društvena kriza koja je pokosila Hrvatsku doista zahtjeva dvostruku odgovornost ljudi koji će narod predstavljati u budućem Saboru, i utoliko će biti iznimno važno da Milanovićeve najave o jačanju uloge parlamenta ne ostanu samo prazne riječi kroz naredne četiri godine. 

    Dekan politologije Zakošek u tom smislu ispravno upozorava da stranačke liste na ovim izborima jesu pomlađene i rasterećene starih kadrova, ali i da osobno nema iluzija da smjena generacija znači i da će biti bolje. Iako Zakošek vrlo suptilno i eufemistično govori o novoj kvoti mladih i žena u politici, to jest na listama na ovim izborima, zapravo se vjerojatno slažemo: ženska kvota ili kvota mladih ne donosi sama po sebi kvalitetu, dapače, ako se nećemo lagati, većina je tih ljudi izravan produkt intervencije »svevišnjih« u strankama, dakle predsjednika stranaka, zvali se Milanović ili Jadranka Kosor. To je vrlo fin način da se s lista uklone svi nepodobni ili nelojalni stari kadrovi, i zato je u redu da politolozi političare uoči ovih važnih izbora upozore, kao Zakošek: »Potrebna nam je bolja definicija uloge saborskog zastupnika, koji moraju biti puno aktivniji, odgovorniji, samostalniji i u javnosti prepoznatljiviji«. 

    Logičan je slijed ideja o otvorenim listama putem kojih bi se birao bar dio zastupnika, ili njemački model, gdje je dio zastupnika izravno biran, a dio sa stranačkih lista. Danas u Hrvatskoj liste formuliraju šefovi stranaka osobno, većina birača i ne zna tko je sve na listama, i na koncu nikoga za to nije ni puno briga. No, ti ljudi odlučuju o sudbini države. Utoliko je važno uvesti neku vrstu sustava izravne demokracije – barem zbog razvijanja osjećaja odgovornosti tako izravno biranih predstavnika, kako poentira Zakošek. 

    Ako bude promjena izbornog zakonodavstva, one bi možda mogle zahvatiti i izbore za predstavnike manjina. Apsurdno je da je moguće da se kandidat talijanske manjine Furio Radin danas bori sam protiv sebe kao jedini kandidat za Sabor na ovim izborima, kao što je apsurdno i da Roma Nazifa Memedija kandidira njemačka i austrijska manjina, jer su manjine grupirane bez ikakvog suvislog reda. Uostalom, koliko god to možda bilo i nepopularno pomisliti, a kamoli reći, naročito u trenutku kad je SDSS-ov plan o tri sigurna mandata propao prije nekoliko mjeseci, jednako je apsurdno i da glasovi osam manjinaca u takvim okolnostima mogu u Saboru odlučivati ne samo o proračunu, nego i opstanku ili sastavu vlade. 

    Naime, vrlo je vjerojatno, bez obzira na recentnu prednost Kukuriku saveza pred HDZ-om, da i nakon ovih izbora upravo manjine, uz neke manje stranke, budu odlučivale o sastavu buduće vlade. Naravno, iskustva niza država govore da manjine imaju pravo na predstavljenost u parlamentu, ali ne i pravo odlučivanja o organskim zakonima ili sastavu vlade, već samo o pitanjima i zakonima koji ih se izravno tiču. Takvih je primjera čitav niz u Europi, i Hrvatska time ne bi suspendirala manjinska prava, samo bi barem dijelom onemogućila političke manipulacije glasovima manjinaca i možda malčice detronizirala neke vječne veličine. 

    U svakom slučaju, sazrijevanje društva, čišćenje korupcije i raznih drugih patologija, vjerojatno će uskoro morati rezultirati i čišćenjem izbornog zakonodavstva, katarzom »šeksologije« i ostalih relikata stare politike.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.