Grad: Rijeka
Danas: 6° moguća kiša
Sutra: 8° 10° moguća kiša
13. prosinca 2017.
'Ladovina Ladislava Tomičića

kolumna Tko više plati, njegova je istina

Reuters
Reuters
Autor:
Objavljeno: 19. studeni 2017. u 8:25 2017-11-19T08:25:18+01:00

Facebook ne odgovara na pitanje hoće li skrivanje neplaćenog sadržaja biti njegova buduća globalna politika, a ako bude, novinarstvo će morati tražiti nove forme preživljavanja

Facebook nam se godinama prodaje kao slobodan/besplatan teritorij. Besplatno je je i uvijek će biti, samo izvolite, ne morate se izuvati. Tamo će, u besplatnim prostranstvima Zuckerbergove slobode, završiti i ovaj tekst. Koliko će ga ljudi na Facebooku vidjeti? E, to je d(r)uga priča, koju ćemo u kratkim crtama pokušati približiti.

Društvena mreža Facebook, koja spaja milijarde ljudi, odlučila je provesti eksperiment. Sve objave koje dolaze sa facebook stranica različitih organizacija, dakle i sve ono što na svojim facebook stranicama objavljuju mediji, Facebook je odlučio sakriti u poseban odjeljak. Na vašem facebook zidu u tom slučaju ne pojavljuje se nikakav medijski sadržaj, osim ako njegova objava nije plaćena. U besplatnom Zuckerbergovom raju ovaj eksperiment provode kako bi zaradili više novca od facebook objava.

Naravno, tamo gdje se jedan namjerio da odere kožu drugome - svi ne mogu biti zadovoljni. Direktnu štetu, financijsku i svaku drugu, trpe sve organizacije koje preko Facebooka nude neki sadržaj i pokušavaju doprijeti do širokog broja ljudi. Posebno pogubno eksperiment se odražava na ukupnu informiranost društava u zemljama u kojima se provodi. Za sada su to Gvatemala, Slovačka, Bolivija, Kambodža i Srbija. Ako koncept bude primijenjen na cijelu facebook zajednicu, bit će to neočekivano težak udarac za informiranost kao takvu, a time i za samu ideju demokracije.

Posrnula medijska industrija, naročito u malim i u razvoju zaostalim zemljama poput Hrvatske, ionako jedva spaja kraj s krajem. Vijest da su pojedinim medijima u Srbiji doseg i čitanost pali i po pedeset posto sigurno joj neće dobro pasti na želudac. Plaćanje objava je, dakako, rješenje, ali u tom slučaju iz jednadžbe ispadaju svi koji ne mogu platiti. Tako ostaju samo oni koji platiti mogu, dodatno se utvrđuju postojeći odnosi moći, što proširuje prostor manipulacijama i zloupotrebama.

Najveću štetu trpi ono malo što je ostalo od pravog novinarstva: neovisne i financijski nemoćne medijske organizacije, koje u pravilu daju najtočnije informacije, bave se istraživačkim novinarstvom ili pokrivaju »manje atraktivna« područja, kao što je, recimo, područje kulture. Smanjujući mogućnost da neplaćeni sadržaj dopre do većeg broja čitatelja, Facebook zapravo ubija svaku mogućnost da se neko društvo izdigne iz blata. Društvo koje nema mogućnost pristupa važnim informacijama o stanju države osuđeno je na propadanje. Mi bi o tome trebali sve znati.

Povodom eksperimenta koji Facebook provodi u njegovoj zemlji, prije nekoliko dana beogradski istraživački novinar Stevan Dojčinović, koji se godinama bavio razotkrivanjem veza balkanskih narko-bandi sa svijetom politike i gospodarstva, kao komentator je gostovao na stranicama The New York Timesa. Gostovao je s tekstom pod naslovom »Hej, Mark Zuckerberg, moja demokracija nije tvoj labaratorij«. Dojčinović je u Beogradu utemeljio medijsku organizaciju Krik, koja se bavi isključivo istraživačkim novinarstvom.

Njegova redakcija do sada je objavila cijeli niz velikih korupcijskih priča, u kojima su glavni akteri ljudi iz vrha piramide vlasti Aleksandra Vučića.

– Za nas, promjena poput ove može značiti katastrofu. Privlačenje čitatelja nekoj priči, iznad svega, ovisi o jednostavnosti tog procesa. Samo jedan ekstra klik svijet može učiniti drugačijim. Ovo je egzistencijalna prijetnja, ne samo našoj i drugim organizacijama poput naše. To je prijetnja samoj mogućnosti da ljudi u zemljama gdje se eksperiment provodi doznaju istinu o svome društvu i svojim vođama, napisao je Dojčinović.

Slična iskustva imaju i u Gvatemali. Novinarka i urednica internet portala Soy502 Dina Fernandez za Guardian je izjavila da je njezin medij izgubio preko šezdeset posto prometa zbog facebook eksperimenta.

– Uništio nas je. Godina zaista teškog rada naprosto su upropaštene. Kad bi Facebook danas vratio stvari na staro, ne znam koliko bi nam trebalo da se oporavimo, rekla je ona. Na zabrinutost velikih svjetskih medija, kojima također nije svejedno, Facebook odgovara da ne namjerava nastaviti eksperiment, ali ne odgovara na pitanje hoće li skrivanje neplaćenog sadržaja biti njegova buduća globalna politika. Ako bude, novinarstvo će morati tražiti nove forme preživljavanja, a dok ih ne nađe – demokraciji ostaju reklame nekih novih agrokora, vijesti o sisama i guzicama, živi zidovi i donald trumpovi te – naravno – plaćeni sadržaj. Tko više plati, njegova je istina.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka