Hrvati po potrebi / Novi list
Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 24° 1
Sutra: 27° 31° 1
17. kolovoza 2018.
'Ladovina Ladislava Tomičića

kolumna Hrvati po potrebi

Reuters
Reuters
Autor:
Objavljeno: 20. svibanj 2018. u 14:21 2018-05-20T14:21:00+02:00

Hrvatskim Hrvatima srednja je Bosna uglavnom nepoznata zemlja. Bosanski Hrvati za njih počesto i nisu Hrvati, nego Bosanci. Kamo sreće da ih tako vidi i Kolinda Grabar-Kitarović, jer Hrvati u Bosni mogu opstati samo kao Bosanci. I kao Bosanci, bosanski Hrvati mogu predstavljati srce hrvatskog naroda jednako dobro kao i danas, kad im se nudi i propovijeda da budu samo Hrvati i ništa osim Hrvata.

Hrvati središnje Bosne predstavljaju srce hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, svjedočanstvo tisućljetne opstojnosti Hrvata na prostorima Bosne i Hercegovine i to moramo očuvati. Ovu rečenicu izgovorila je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u jučer objavljenom razgovoru s Jozom Pavkovićevim, novinarskom vedetom bosanskohercegovačkog izdanja Večernjeg lista. Bio je to njezin odgovor na pitanje o otvaranju hrvatskoga konzulata u Vitezu. Ne može se pouzdano znati predstavljaju li Hrvati središnje Bosne srce, bubreg ili kakav treći organ hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, a ako je zaista tako kao što predsjednica kaže, treba joj dati na znanje da to srce pumpa sve slabijim kapacitetom, da je u srednjoj Bosni hrvatskog naroda sve manje, da je na tamošnjem tržištu najtraženija roba autobusna karta u jednom smjeru, za Austriju, Njemačku, Švicarsku...

Hrvatskim Hrvatima srednja je Bosna uglavnom nepoznata zemlja. Bosanski Hrvati za njih počesto i nisu Hrvati, nego Bosanci. Kamo sreće da ih tako vidi i Kolinda Grabar-Kitarović, jer Hrvati u Bosni mogu opstati samo kao Bosanci. I kao Bosanci, bosanski Hrvati mogu predstavljati srce hrvatskog naroda jednako dobro kao i danas, kad im se nudi i propovijeda da budu samo Hrvati i ništa osim Hrvata.

Za političke lidere iz redova HDZ-a, od Tuđmanovog vremena naovamo, bosanski Hrvati uvijek su bili Hrvati po potrebi, onoliko koliko je bilo dobro za aktualne političke kombinacije. Najbolji Hrvati bili su devedesetih godina, kad su se spremno potukli s prvim susjedima u ime hrvatskog projekta, u ime vizije prvog hrvatskog predsjednika. Dok su s Tuđmanom i Bobanom sanjali Herceg-bosnu do Kiseljaka, za njih su gradili sela u Hercegovini, Šuškovo i Bobanovo. U jednoj od nekoliko verzija poslijeratnog humanog preseljenja naroda, u njihovim redovima tražio se »ljudski materijal« koji će naseliti Knin i okolicu. Od kraja rata do danas, Hrvati u srednjoj Bosni ostavljeni su da se sami nose s posljedicama ratne politike kreirane u Zagrebu i Mostaru, opterećeni sramotom zbog teškog zločina u Ahmićima i ogorčeni činjenicom da nitko ne želi istražiti brojne ratne zločine u kojima su Hrvati bili žrtve. Poslije rata, Hrvati srednje Bosne po inerciji su nastavili istim političkim putem, s HDZ-om na čelu. Politički i gospodarski u potpunosti podređeni Hercegovini, nisu našli način da se izbore za sebe i svoje interese.

Ruku im nisu znali pružiti niti bosanski franjevci. Mala braća uglavnom su ostala impresionirana nacionalnom i nacionalističkom retorikom iz Zagreba i Mostara. Ipak, u franjevačkim redovima ostalo je i fratara koji su upozoravali na zamke HDZ-ovih politika. Na žalost, ostali su u manjini, pod neprestanim pritiskom i pogrdama iz Hercegovine: daidže, Bakirovi franjevci... Prošlog mjeseca ta fratarska manjina obilježila je u samostanu u Jajcu pedeset godina od smrti velikog čovjeka iz redova manje braće, Josipa Markušića, koji je usred strahota Drugog svjetskog rata poručivao da »u našem govoru i shvaćanju ne budu isključene i druge vjere«, a bosanskim fratrima preporučivao: »Volite svoj narod i radite za njega, ali ističem – bez razlike vjere!« U posljednjem ratu nije bilo dovoljno jakih takvih glasova. Bosanski Hrvati ostali su izmanipulirani, bez perspektive, jer od zastave i grba nitko se nije najeo. Mnogi su izlaz su vidjeli u emigraciji. Mnogi se na emigraciju tek spremaju.

Ono što Hrvati srednje Bosne nisu shvatili, a malo tko im se s »hrvatske političke pozornice« to usudi reći, jeste da njihov interes počesto nije u skladu s interesima Mostara i Zagreba. Draganu Čoviću iz Mostara vrlo često odgovara da zateže odnose s bošnjačkim partnerima u Federaciji BiH, jer njegovim političkim interesima odgovara stroga nacionalna podjela u svakom smislu, ali bosanski Hrvati uz takvu politiku mogu samo gubiti. Zato, kad im tepa da predstavljaju srce hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i svjedočanstvo tisućljetne opstojnosti Hrvata na prostorima Bosne i Hercegovine, predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović morala bi znati da bosanski Hrvati mogu prosperirati isključivo u suradnji, savezništvu i prijateljstvu s prvim susjedima.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka