Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 6° 1
Sutra: 6° 6° 1
14. prosinca 2019.
Komentar Sanje Modrić

kolumna Špajza: 15 posto BDP-a za Kolindu

Kolinda Grabar Kitarović / Foto denis LOVROVIĆ
Kolinda Grabar Kitarović / Foto denis LOVROVIĆ
Autor:
Objavljeno: 6. veljača 2017. u 12:59 2017-02-06T12:59:47+01:00

U našem sustavu apsolutno suvišna ekonomska radionica Kolinde Grabar-Kitarović na Pantovčaku pripremila je set »preporuka o gospodarskim pitanjima važnima za dugoročni razvoj Hrvatske«. Posve je neobično da je predsjednica tek sada odlučila upriličiti promociju tih smjernica kad su ih njeznini gospodarski savjetnici sastavili još prije godinu dana, i one su već tada upućene vladi Tima Oreškovića.

Ode Jokić, preuzima ekipa stara kao julijanski kalendar

Reforma školstva je mrtva, ali vlast se pravi da nije. Boris Jokić i tim od 400 nastavnika s terena gurnuti su pod led zajedno sa svim što su napravili. Eutanazirao ih je Karamarkov ministar Šustar, obred pokopa preuzeo je Karamarkov nasljednik Plenković. Imamo novu državnu skupinu reformatora, koju je premijer nazvao Povjerenstvom za provedbu strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.

2376427

Desetoro odabranika u vijeću mudraca, koje treba podići razinu znanja Hrvata za već poodmaklo 21. stoljeće, ukupno ima 625 godina. Prosjek per capita: 62,5 godine. Zajedno im je točno koliko i julijanskom kalendaru. U Plenkovićevom konziliju su dr. Josip Milat, 78 godina, ak. Ivica Kostović, 74 godine, i dr. Slobodan Uzelac, 70 godina. Najmlađi su dr. Pero Lučin i dr. Drago Šubarić, obojica 54 godine. Nikoga u četrdesetima, a kamoli u tridesetima. Kako s obrazovnim zahtjevima današnjeg vremena korespondiraju ljudi u osmom i sedmom desetljeću života, školovani u doba grafitne olovke i mehaničke pisaće mašine, bolje je ne opisivati a da se netko ne uvrijedi. To je jedan problem.

Drugi je što Plenkovićevi majstori za »provedbu strategije« trebaju provesti nešto što ne postoji. Jerbo mi strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije nemamo. A treći je da su u povjerenstvo imenovane isključivo politički svrstane osobe, umjesto da to budu ljudi čija je glavna i jedina preporuka struka. Kostović, Šubarić i Vilmica Kapac su HDZ, ak. Milena Žic Fuchs i dr. Dijana Vican radile su u HDZ-ovim vladama, dr. Uzelac također, kao član SDSS-a. Dr. Davor Romić bio je Mostov ministar kod Karamarka, dr. Vedran Mornar ministar u Milanovićevoj Vladi, dr. Milat je iz SDP-a, dr. Pero Lučin iz HNS-a. Sve nakrivo nasađeno. Očekivanja? Sorry, nula.

I posao na panj da se zaustavi Trumpa

Ministrica pravosuđa SAD-a Sally Yates usprotivila se Trumpovoj uredbi o vraćanju državljana Iraka, Irana, Libije, Sudana, Somalije, Jemena i Sirije s američkih granica te objavila da tu uredbu neće smatrati obvezujućom. Trumpova odluka u suprotnosti je s kredom Ministarstva pravosuđa SAD-a da uvijek traži pravdu i zauzima se za pravednost, ocijenila je ministrica. Trump ju je u utorak odmah smijenio.

Pobuna unutar institucija protiv poteza novog predsjednika nastavljena je istog dana peticijom koju je potpisalo čak 900 dužnosnika američkog Ministarstva vanjskih poslova. Uzrok prosvjeda u State Departmentu ponovno je uredba o paušalnoj zabrani ulaska državljanima sedam muslimanskih zemalja. Takav akt, napisali su u peticiji, »protivan je američkim vrijednostima«. Bijela kuća diplomatima je jasno zaprijetila radnim mjestima. »Ili ćete slijediti politiku predsjednika, ili možete slobodno ići kamo želite«. Provedba prijetnje se čeka.

2395615

I ugledna njujorška sutkinja Ann Donnelly Trumpu je rekla »ne« potpisavši privremenu suspenziju sporne zabrane ulaska u SAD. Tako je odlučila jer smatra kako postoji »velika vjerojatnost« da se dokaže kako se Trumpovom naredbom krši Ustav SAD-a.

Ovih nekoliko primjera pokazuje kako se snažno dužnosnici američkog sustava opiru Trumpovom džihadu ustajući u zaštitu ustavnih principa svoje države. Protiv predsjednika ne istupaju samo jake tvrtke, bogataši koje će Trump teško ugroziti, slavni umjetnici, pisci, nobelovci i sveučilišni profesori, nego i ljudi na državnim plaćama koji stvarno riskiraju egzistenciju da bi učinili što misle da je ispravno. Takvo što u Hrvatskoj je nepoznata pojava. Kod nas politika sjedi na pernatom jastuku poltronstva, kalkulacije i šutnje. Savjest: nula bodova. Možda će se nešto promijeniti do 2140. godine, kad ćemo i mi napuniti 150 godina demokracije.

Ministar Zdravko Marić sluša predsjednicu i guta knedle

U našem sustavu apsolutno suvišna ekonomska radionica Kolinde Grabar-Kitarović na Pantovčaku pripremila je set »preporuka o gospodarskim pitanjima važnima za dugoročni razvoj Hrvatske«. Posve je neobično da je predsjednica tek sada odlučila upriličiti promociju tih smjernica kad su ih njeznini gospodarski savjetnici sastavili još prije godinu dana, i one su već tada upućene vladi Tima Oreškovića. No, bilo kako bilo, »knjiga« je napisana, a iz nje svakako treba izdvojiti jednu upečatljivu stvar. Koja je, na žalost, upravo zastrašujuća

Na javnom predstavljanju tog starog materijala, gdje su se ukazali i potpredsjednica Vlade Martina Dalić, te ministri Zdravko Marić, Goran Marić, Gabrijela Žalac i Tomislav Ćorić, članovi Vlade morali su saslušati ne samo litaniju općih mjesta (o uklanjanju administrativnih barijera za gospodarstvo, boljem upravljanju javnim poduzećima, gospodarskoj diplomaciji i tako redom) – nego i preporuku o postupnoj devalvaciji kune za po dva posto u idućih pet godina.

2371937

Dok je zgroženi ministar financija Zdravko Marić mudro šutio i gutao knedle, predsjednici je odmah odgovorio guverner HNB-a koji bi trebao i provesti tu osjetljivu operaciju s valutom. Objasnili su da stabilan tečaj kune ostaje njihova politika, ali ne zbog nekog njihovog kaprica. Kad bi se provela Kolindina mjera snižavanja vrijednosti kune prema drugim valutama, razina ukupnog duga povećala bi se za 51,7 milijardi kuna, a automatski bi skočila i inflacija.

U preporukama se, s jedne strane, traži postizanje kriterija iz Maastrichta, odnosno snižavanje proračunskog deficita ispod tri posto, a istovremeno se zagovara mjera koja bi povećala ukupni dug za 15,1 posto BDP-a. Bravo. A da predsjednica razmisli o sastavu svoga Vijeća za gospodarska pitanja? Kad već misli da ga treba imati.

Privatizirani škverovi cvjetaju. Da, više se ne krade

Hrvatska brodogradilišta imaju posla do 2018., ugovorena su 44 plovila, naručioci iz Australije, Nizozemske, Luksemburga, Kanade. Kruzeri, brodovi za vojne potrebe, prijevoz nafte i specijalne radove na moru, jedrenjaci, jaružari. Po tonama nosivosti, sada smo drugi u Europi. Sve to čitam u Globusu, baš te obraduje takva priča. Prije ćeš ovdje sresti medvjeda, nego sretnu vijest, a da je još i važna.

I pogledajte sad. S brodogradnjom se prije nikad nije moglo na zelenu granu. Hrvatski porezni obveznici naplaćali su se sanacija i sanacija. Vječno dubioze na kvadrat. Tvrdilo se kako ta grana više nema nikakve šanse uz azijsku konkurenciju, puštale se razne druge magle. Ratko Bošković, sjećam se toga jako dobro, izračunao je prije desetak godina da bi za državu bilo jeftinije zatvoriti sva brodogradilišta i nastaviti plaćati sve radnike, nego održavati takvu beznadnu proizvodnju.

2275600

A onda su brodogradiliša napokon privatizirana. Sindikati su najavljivali konačnu propast brodogradnje, branitelji prijetili da će sve dići u zrak ako ih država preda privatnom kapitalu. Ali u ovih par godina ispalo je da su sva brodogradilišta procvjetala. Rođaci mi rade u Brodotrogiru, sad su svi jako zadovoljni.

A nema velike tajne. Naprosto se više ne krade, ne kuhaju se po cijelo jutro marende na navozima, nema kooperanata povezanih s korumpiranim upravama, kadar ne postavlja politika, a uprave ugovaraju poslove i organiziraju poslove. Mala mudrost, a velika.

Zašto Horvatinčić ne izgleda zabrinut?

Ponovljeno suđenje Tomi Horvatinčiću počinje 20. veljače na Općinskom sudu u Šibeniku. Na opće zaprepaštenje ne samo obične, nego i stručne javnosti, Horvatinčić je, na istom sudu osuđen na bagatelu od 20 mjeseci zatvora, ali uvjetno, uz rok kušnje od tri godine.

Za pomorsku nesreću u ljeto 2011., u kojoj je Horvatinčić gliserom naletio na jedrilicu talijanskog bračnog para, pri čemu su oboje turista smrtno stradali, Horvatinčiću je sudila Maja Šupe. Njena je presuda pala na županijskom sudu u Zadru zbog niza ozbiljnih povreda u postupku nakon žalbe Državnog odvjetništva.

1641972

Državno odvjetništvo prigovorilo je u žalbi na račun šibenske sutkinje Maje Šupe da je nepotpuno i pogrešno utvrdila činjenice, da je uvažila tvrdnju odvjetnika kako je optuženik, u trenutku nesreće, bio u stanju »privremene duševne poremećenosti«, te da je Horvatinčića osudila samo zbog »nehaja«, pa mu je, čak i za takvu lakšu kvalifikaciju, izrekla nedopušteno blagu uvjetnu kaznu.

Ali ponovljeno suđenje opet je povjereno sutkinji Maji Šupe. Teško je proniknuti u čudesnu logiku običaja koji vladaju u hodnicima hrvatskog pravosuđa. Ali običnom čovjeku poput mene bilo bi logično da se sutkinja, koja je u određenom procesu počinila niz povreda i propusta – skoro da je posve svejedno iz kojih razloga – udalji iz ponovljenog postupka i da se predmet povjeri nekome drugome. No iz raznih javnosti poznatih primjera vidimo da kod njih taj tip zdrave logike često ne vrijedi. Horvatinčića srećem po Zagrebu. Upravo je prodao Centar Cvjetni. Ne izgleda zabrinut. Možda je u pravu.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.