Ilustracija NL
Zaključio je da je »ljudsko meso davalo znatno manje kalorija nego meso većih životinja poput mamuta, vunastog nosoroga ili nekih vrsta jelena, ukratko mesa životinja koje su konzumirali hominidi
Kanibalizam nije bila najbolja opcija za prapovijesne ljude sa stajališta hranjivosti, zaključili su znanstvenici koji nagađaju da je takva praksa u primitivnih zajednica mogla biti slučajna ili vezana uz borbe za teritorij i izvore hrane.
Analiza koju je proveo arheolog James Cole sa Sveučilišta u Brightonu pokazala je da je kanibalizam osiguravao manje kalorija nego životinjsko meso koje se lovilo u doba paleolitika, zvanog Starije kameno doba, prije otprilike 3 milijuna godina.
Cole je usporedio kalorijske vrijednosti ljudskog mesa s mesom životinjskih vrsta na temelju ostataka pronađenih na nalazištima iz paleolitika.
Zaključio je da je »ljudsko meso davalo znatno manje kalorija nego meso većih životinja poput mamuta, vunastog nosoroga ili nekih vrsta jelena, ukratko mesa životinja koje su konzumirali hominidi.
Hominidi je naziv za niz izumrlih vrsta kao što su neandertalac, heidelberški čovjek, pitekantrop, sinantrop.
Cole, koji je svoje otkriće opisao u članku objavljenom u časopisu Nature’s journal »Scientific Reports«, usredotočio se na proučavanje lova i konzumacije ljudskog mesa isključivo iz nutricionističkih razloga.
Smatra da je svaka »epizoda kanibalizma u doba paleolitika imala svoj specifičan kulturni kontekst i razlog zašto je ljudsko meso bilo konzumirano.
»Ponekad je taj razlog bio možda posve praktične prirode, da se zajednici osigura hrana, primjerice da se pojede meso pojedinaca iz skupine koji su umrli prirodnom smrću«.
Drugi dokazi sugeriraju da je kanibalizam bio motiviran drugim razlozima, obranom teritorija i resursa.
