Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 17° 6
Sutra: 17° 17° 6
15. listopada 2018.
Iza pozornice Branka Podgornika

Komentar »Populizam« napokon stiže i u Hrvatsku

arhiva NL
arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 27. listopad 2017. u 16:23 2017-10-27T16:23:55+02:00

Oni koji znaju da novca u Hrvatskoj ima u izobilju, ali da je loše raspoređen, s pravom traže izmjenu poreznog sustava, veći porezni pritisak na financijski sektor, povećanje plaća i mirovina.

Oni kojima još nije jasno što je »populizam« i zašto jača po cijeloj Europi, zašto se Britaniji dogodio Brexit, a SAD-u Donald Trump, konačno dobivaju priliku da to vide kroz razvoj događaja u Hrvatskoj, na primjeru Agrokora. Pojednostavljeno, svi oni koji žele remont sustava kako bi hrvatska država počela djelovati u korist vlastitog naroda, a ne samo u korist privilegirane manjine, u opasnosti su da dobiju etiketu »populista«.

One koji žele da se dozna istina o Agrokoru i o tome kako su hrvatske vlade davale povlastice Todoriću i toj kompaniji, premijer Plenković još je proljetos nazvao »populistima« – uključujući Most i krugove iz Katoličke crkve. Oni koji ovih dana upozoravaju da je Vlada, putem zakona o Agrokoru i spašavanja njegovih radnih mjesta, neizravno omogućila »strvinarskom fondu« ne samo da vrati sav posuđeni novac, nego da na hrvatskoj nesreći i debelo zaradi, opet riskiraju dobivanje etikete »populista«.

Zbog sličnih razloga kao u Hrvatskoj, zbog činjenice da vladajući krugovi prestaju služiti vlastitim biračima, »populisti« su nedavno na izborima u Austriji osvojili čak dvije trećine parlamenta. U Češkoj su prošlog vikenda napravili povijesni politički potres. Do nogu su potukli dvije donedavne matične stranke – socijaldemokrate i demokršćane, koji zajedno nisu uspjeli dobiti ni 13 posto glasova.

Koliko god se ti politički preokreti u Europi nastoje sakriti od naše javnosti, očito je kako su i vladajući krugovi u Hrvatskoj odjednom postali nesigurni. Ako je tako, za to ima lijeka. Neka se upregnu i dokažu da ne djeluju kao službenici velikih korporacija i banaka, već da im je glavni cilj veća sigurnost i boljitak njihovih građana.

Već više od dva desetljeća cijelo je gospodarstvo podređeno zahtjevima privatizacije i stvaranja 200 do 300 bogatih hrvatskih obitelji koje su, prema procjeni kuće Wealth-X, već nakupile imovinu od oko 30 milijardi dolara. I nije im dosta. Tome treba pridodati i strane investitore, kojima su hrvatske vlade davale posebne zakonske pogodnosti, dok su zaposlenima istodobno zakonski povećavale nesigurnost radnog mjesta i poticale realni pad njihovih plaća.

Oni koji znaju da novca u Hrvatskoj ima u izobilju, ali da je loše raspoređen, s pravom traže izmjenu poreznog sustava, veći porezni pritisak na financijski sektor, povećanje plaća i mirovina. Jednostavno, žele da hrvatska država i njezino gospodarstvo počnu služiti vlastitom narodu, kako se ne bi morao masovno iseljavati. Sudeći prema ponašanju dosadašnjih HDZ-ovih i SDP-ovih vlada, takvi su zahtjevi »nerealni«, jer se političari navodno ne trebaju zamjerati bankama i korporacijama. Umjesto toga, trebaju stezati remen građanima. Nad narodom – smatraju (neo)liberali, pa i oni iz HDZ-a, SDP-a i HNS-a – moraju se provoditi permanentne »bolne« i »nepopularne« reforme, kako bi Hrvatska »privukla investitore« i povećala im profite koje će potom slobodno odnositi iz zemlje. Čini se da je tom neprekidnom žrtvovanju vlastitog naroda, da bi privilegirani krugovi bili na dobitku, odzvonilo. Strah vladajućih krugova od »populizma« to zorno pokazuje.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka