Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
18. listopada 2019.
Iza pozornice Branka podgornika

kolumna Kopaju po površini

Foto D. ŠKOMRLJ
Foto D. ŠKOMRLJ
Autor:
Objavljeno: 20. lipanj 2015. u 15:36 2015-06-20T15:36:18+02:00

Upravo masovna primjena valutne klauzule pridonijela je dramatičnim nevoljama kroz koje prolaze zaduženi građani, gospodarstvo i država. Danas najviše pate dužnici u švicarcima, a sutra će to vjerojatno pogoditi i eurske kredite. Većina članova saborskog Odbora to pitanje nije željela otvarati

Sabor je na dnevni red svog Odbora za financije i proračun napokon stavio nevolje dužnika u švicarskim francima, ali nije se pretrgnuo od napora da bi im pomogao. Odbornici su proteklog tjedna odlučili predložiti svim zastupnicima da fino zamole banke da građanima nakon 1. srpnja vrate preplaćene kamate, u skladu s odlukom Vrhovnog suda. Također, zamolili su banke da napokon predlože rješenja za dužnike u švicarcima. 

Nakon što je udruga Franak prekinula pregovore s bankama tražeći od Vlade da njihovim nevoljama stane na kraj donošenjem zakona po uzoru na Mađarsku, dok dužnici prosvjeduju pred središnjom bankom i dok očajni pojedinci podižu ruku na sebe, članovi Odbora su zamolili banke i dužnike da se ponovo pokušaju dogovoriti. Kad se dogovore, to će zastupnici eventualno pretočiti u zakon, jer država ne smije intervenirati u odnose na tržištu, obrazlagali su odbornici iz vladajuće koalicije. Oni su pohvalili Vladu jer je snizila kamate i zatražili hitno donošenje zakona o stambenom kreditiranju kako bi se, kažu, onemogućilo ponavljanje ovih problema. 

Međutim, nitko od članova vladajuće koalicije nije definirao u čemu je problem. Nije riječ samo o prevelikim kamatama. Problem su ponajprije tečajne razlike, odnosno valutna kauzula. Suradnik udruge Franak, profesor Ivan Lovrinović, procjenjuje da su dužnici u francima od 2011., otkad je tečaj franka skočio, bankama preplatili oko 13 milijardi kuna. Banke tvrde da to nije točno, ali podatke ne otkrivaju ni one, niti središnja banka (HNB), koja je zadužena za njihov nadzor i regulaciju. Ni danas se pouzdano ne zna jesu li banke zaista kupovale švicarske franke dok su odobravale takve kredite, ili je riječ o fiktivnoj operaciji. Kritičari smatraju da su krediti u švicarcima dobro smišljeni financijski proizvod, na kojem su banke očekivale visoku zaradu, neovisno o posljedicama po dužnike, hrvatsko gospodarstvo i državu.

Dublje su zakopali samo zastupnici HDZ-a Ivan Šuker i Goran Marić. Šuker vjeruje da HNB nije Saboru pružio prave podatke o tome što se zbivalo u pozadini i smatra da banke možda i nemaju stvarnih gubitaka zbog zamrzavanja tečaja franka početkom godine, jer se nisu stvarno ni zadužile za franke. Marić, pak, smatra da će Sabor morati osnovati istražno povjerenstvo koje će prisiliti HNB da zastupnicima dostavi sve relevantne podatke. Jedino je Marić zatražio od HNB-a da mjerama, kojima raspolaže, počne destimulirati banke u odobravanju kredita s valutnom klauzulom na hrvatskom tržištu. 

Upravo masovna primjena valutne klauzule pridonijela je dramatičnim nevoljama kroz koje prolaze zaduženi građani, gospodarstvo i država. Danas najviše pate dužnici u švicarcima, a sutra će to vjerojatno pogoditi i eurske kredite. Većina članova saborskog Odbora to pitanje nije željela otvarati. Nisu se pitali zašto se Mađarska odjednom okomila na kredite s valutnom klauzulom, ili zašto Češka nikad nije ni dopustila njihovu širu primjenu, već izdaje kredite u krunama. Ne pitaju zašto je HNB širio nepovjerenje u kunu i poticao proces eurizacije Hrvatske, proces koji sada polako propada i pokazuje svoje nakazno lice. Oni koji ne žele definirati problem i kopaju po površini, zasigurno neće naći ni rješenje.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.