Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 19° 4
Sutra: 19° 19° 4
20. listopada 2019.
Iza pozornice Branka Podgornika

kolumna Iluzije o fondovima EU

Foto Reuters
Foto Reuters
Autor:
Objavljeno: 5. srpanj 2014. u 14:21 2014-07-05T14:21:40+02:00

Godinu dana od ulaska Hrvatske u EU obnovile su se polemike oko toga je li Vlada povukla dovoljno novca iz europskih fondova. Oporba je optužuje da je učinila premalo. Štoviše, već godinama mnogi nam kao uzor ističu Poljsku tvrdeći da se zahvaljujući fondovima EU razvijala brže od ostalih. Hrvatski političari i javnost, međutim, previše očekuju od fondova

Godinu dana od ulaska Hrvatske u EU obnovile su se polemike oko toga je li Vlada povukla dovoljno novca iz europskih fondova. Oporba je optužuje da je učinila premalo. Štoviše, već godinama mnogi nam kao uzor ističu Poljsku tvrdeći da se zahvaljujući fondovima EU razvijala brže od ostalih. Hrvatski političari i javnost, međutim, previše očekuju od fondova.
  

Deset država, koje su u EU ušle 2004. godine, u prvoj su godini iskoristile samo dva-tri posto novca iz fondova EU koji su im bili na raspolaganju od 2007. do 2013. Primjerice, Poljska je 2012. iskoristila tek 49 posto od 67,2 milijarde eura, koje je imala pravo povući u tom sedmogodišnjem razdoblju, prema analizi KPMG-a. Poljaci su isplanirali da će na kraju 2013. izvući 80 posto od tog iznosa, a ugovoreni ostatak dobit će sljedećih godina.

   Ali novac iz fondova EU imao je sporednu ulogu u ukupnim investicijama svih članica. U Poljskoj je EU-novac prvih godina iznosio manje od pet posto investicija, a kasnije između pet i deset posto. Kad su Poljaci 2012. zbrojili ono što Uniji daju i što od nje primaju, bili su na dobitku od 0,7 posto BDP-a. Fondovi, dakle, nisu imalu čudesnu ekonomsku ulogu kakvu im neki pripisuju.

   Hrvatska u razdoblju od 2014. do 2020. ima na raspolaganju oko 8,6 milijarda eura u fondovima EU, a nešto više od 11 milijarda kad se pribroje i subvencije za poljoprivredu. Radi se o oko 85 milijarda kuna koje Hrvatska može dobiti u sedam godina. To je osjetno manji iznos od ukupnih hrvatskih investicija, u privatnom i javnom sektoru, u samo jednoj godini prije krize. Da bi u Hrvatskoj nastao ekonomski preokret, današnje investicije od gotovo 70 milijarda kuna trebale bi skočiti za 20 do 30 milijarda godišnje. Iz fondova EU, međutim, može se dobiti najviše desetak milijarda kuna godišnje.
  

No, i to je optimističan iznos i treba ga prepoloviti. Manji dio novca neće se moći iskoristiti, a oko 40 posto od 11 očekivanih milijardi eura Hrvatska će vratiti. Uplatit će ih u proračun EU kao godišnju članarinu, koja u sedam godina ukupno iznosi oko 4,5 milijarde eura. Tu nije kraj. I od preostale polovine znatan dio vratit će se bogatijim članicama EU putem hrvatskog uvoza njihove opreme i robe, te putem stranih tvrtki koje će ovdje graditi. Uostalom, Branko Grčić je ovog tjedna rekao da su na dosadašnjim natječajima – za hrvatske projekte iz fondova EU – inozemne tvrtke dobile dvije trećine svih poslova.

   Na sličan način, novac iz EU fondova velikim se dijelom rasplinjava i u ostalim članicama EU. Rumunjski ekonomisti Albulescu i Goyeau u istraživanju iz 2013. zaključili su kako »nema dokaza« da europski fondovi imaju bitan učinak na kratkoročni ekonomski rast u članicama EU. Također, poznato je da ni slični fondovi u Jugoslaviji nisu slabije razvijenim republikama pomogli da smanji raskorak prema razvijenijima. Fondovi EU su jako dobra stvar, ali su samo pomoć razvoju. Oporavak Hrvatske ne može se uvesti iz EU, nego treba krenuti iznutra. Tvrditi da fondovi EU razvijaju Poljsku znači omalovažati njezin privatni i javni sektor, kao i uspješnu ekonomsku i monetarnu politiku poljskih vlasti. Širenjem iluzija o fondovima, mnogi političari u Hrvatskoj nastoje umanjiti odgovornost koju imaju za razvoj vlastite zemlje.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.