Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 2° 1
Sutra: 2° 2° 1
19. prosinca 2018.
Iza pozornice Branka Podgornika

kolumna Gospodarstvo od kojeg nema puno koristi

arhiva NL
arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 9. prosinac 2016. u 19:21 2016-12-09T19:21:18+01:00

Većina građana, s ispodprosječnim primanjima, i dalje će teško spajati kraj s krajem te priuštiti sebi ono čega se godinama odriču

Vlada kani minimalne plaće povećati za pet posto, a one u javnim službama za dva posto. Stotine tisuća zaposlenih trebale bi dobiti plaće barem stotinjak kuna veće. Tako Vlada želi popraviti posljedice porezne reforme napravljene u korist imućnijih, kojima će se plaće povećati i za nekoliko tisuća kuna mjesečno. Jasno je da neto minimalac, ako se i poveća na 2.620 kuna, nije dovoljan za minimalne potrebe zaposlenih i njihovih obitelji. Većina građana, s ispodprosječnim primanjima, i dalje će teško spajati kraj s krajem te priuštiti sebi ono čega se godinama odriču. No, neki poslodavci su nezadovoljni višim minimalcem, jer im poskupljuje proizvodnju i smanjuje konkurentnost, što može dovesti do otpuštanja zaposlenih i zatvaranja nekih firmi. Kad je rast plaća tako problematična stvar, to znači da gospodarstvo nije ugođeno potrebama svih ljudi, nego odabranih.

Žalosna je činjenica da velike kompanije, osobito inozemne, ucjenjuju vlade. Traže od njih što niže poreze, a od zaposlenih što niže plaće, jer će u suprotnom otići u Kinu ili Vijetnam, gdje su rad ljudi i država jeftiniji. Otkako se gospodarstvo u posljednja tri desetljeća globaliziralo, vlade nastoje povećati dobit tvrtkama i njihovim vlasnicima, tako da ograniče plaće zaposlenih i smanje državne prihode od kapitala. Kapitalu nude što veće zarade, na račun vlastitih ljudi i njihove socijalne sigurnosti.

Takav sustav, u koji je umrežena i Hrvatska, postao je nepodnošljiv ponajprije građanima država koje su ga nametale cijelom svijetu. Brexit u Britaniji i izbor Donalda Trumpa u SAD-u pokrenuli su seriju pobuna naroda protiv globaliziranog sustava, namještenog za interese korporacija i banaka, koji dovodi do propadanja srednjeg sloja i siromašenja većine. I u Hrvatskoj tri četvrtine stanovništva jedva spaja kraj s krajem mjeseca. Stoga se na Zapadu sve više govori o rastu plaća, o podizanju carina te različitim oblicima zaštite domaće proizvodnje i radnih mjesta od jeftinije konkurencije.

Britanska premijerka Theresa May nedavno je prozvala »korporacije bez država«, jer plaćaju malo poreza i premalo su odgovorne lokalnim zajednicama. Vlasti su prisiljene poduzeti korake da sustav i globalizacija počnu funkcionirati u korist svih, a ne samo manjine, jer će u suprotnom »ljudi okrenuti leđa kapitalizmu«, upozorio je ovog tjedna guverner britanske središnje banke Mark Carney, napominjući da je »globalizacija povezana s niskim plaćama, nesigurnim zaposlenjem, korporacijama bez država i izrazitim nejednakostima«.

Kapitalizam nije ugrožen, jer ima različite, prilagodljive forme. Socijalni kapitalizam od 1945. do 1980. bio je njegovo zlatno razdoblje. Ugrožena je njegova asocijalna, neoliberalna varijanta. Očito je da kapital više neće moći diktirati proces globalizacije i ucjenjivati države. Umjesto pritezanja građana i stezanja njihova remena, vlade će morati pritegnuti kapital, ograničiti mu slobodu kretanja te učiniti ga odgovornim za ljude i prostor na kojem zarađuje. Bez toga, sustav će ostati namješten za manjinu, pa ni hrvatski narod od vlastita gospodarstva neće imati puno koristi.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka