Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
17. listopada 2019.
Iza pozornice

kolumna BRANKO PODGORNIK Umjesto vizije budućnosti, Vlada ima fatamorganu

Foto D. Jelinek
Foto D. Jelinek
Autor:
Objavljeno: 18. listopad 2018. u 19:46 2018-10-18T19:46:14+02:00

Banski dvori jučer su dobili novu packu, i to iz Svjetskog gospodarskog foruma koji okuplja međunarodnu poslovnu elitu. Riječ je o krugu ljudi za koje Plenkovićeva vlada nastoji »učiniti sve što može« kako bi privukla njihova ulaganja. Osim što je Hrvatsku opet svrstao na dno EU-a prema konkurentnosti gospodarstva, Forum iz Davosa je uočio da hrvatska Vlada nema viziju. Prema kriteriju »fokusiranosti na budućnost«, Hrvatska se nalazi na začelju cijelog svijeta, jer zauzima 133. mjesto među 140 zemalja. Dodamo li tome ocjenu Foruma da je hrvatsko pravosuđe sporo i neučinkovito, može se zaključiti da su državne institucije na čelu s Vladom postale tzv. usko grlo, glavna prepreka za poboljšanje poslovne klime i za razvoj gospodarstva u zemlji.
Mišljenje tog foruma možemo uzeti sa zadrškom, jer njegovi kriteriji ne moraju biti objektivni. No, ocjene Foruma poklapaju s brojnim ostalim istraživanjima koja pokazuju da Hrvatska zaostaje i pada na dno EU-a, jer ostali trče naprijed brže od nje, uključujući Rumunjsku i Bugarsku.

Ocjene Foruma, kad je riječ o sporom pravosuđu, poklapaju se i s iskustvima hrvatskih građana, primjerice prosvjednika u Vukovaru koji su tražili brže kažnajvanje ratnih zločina. Da vlada nema vizije i snage za promjenu stanja u Hrvatskoj, vide i mladi ljudi koji bolju budućnost masovno traže u inozemstvu. Vidi se to i u najnovijoj mirovinskoj reformi, kojom Vlada želi kazniti buduće umirovljenike zato što se – ponajprije zbog iseljavanja – sužuje baza koja na leđima drži mirovinski sustav. Plenkovićeva vlada nije sposobna pokrenuti gospodarski razvoj i zapošljavanje kako bi lakše izazila na kraj s troškovima za mirovine, zdravstvo, obrazovanje. Njezin je glavni cilj, kako i sama kaže, fiskalna konsolidacija – što znači provođenje proračunske štednje, rezanje troškova i dugoročno stezanje remena stanovništvu. Međutim, nijedna zemlja u svijetu nije gospodarstvo i zapošljavanje pokrenula strogom proračunskom štednjom, pa neće ni Hrvatska.
Da Vlada nije zagledana u budućnost, pokazuje i činjenica da se u Hrvatskoj više ništa ne razvija osim turističkih usluga. Propadanje poljoprivrede, Agrokora, Petrokemije, Uljanika, 3. maja, sisačke Rafinerije i brojnih drugih poduzeća potvrđuje da se Vlada, koja nema vizije, pretvara u stečajnog upravitelja ostataka domaćega gospodarstva. Reforma školstva provodi se kako bi mladi ljudi bili obrazovaniji i »konkurentniji« na tržištu rada – vjerojatno u inozemstvu.

Vlada ne pokazuje želju da preokrene teško stanje u Hrvatskoj. Njezini glavni ciljevi su tehnički, postavljeni negdje u inozemstvu. Uz proračunsku konsolidaciju po naputcima Bruxellesa, Plenkovićeva vlada želi nastaviti integraciju Hrvatske u Europsku uniju, koja se dezintegrira. Plenković želi Hrvatsku uvući u prvu brzinu EU-integracija, iako je ona po svim pokazateljima na začelju Unije. Želi ulazak zemlje u šengenski prostor slobodnog kretanja ljudi, iako je Hrvatska već dvije godine od Unije ograđena žilet-žicom. Želi se odreći nacionalne valute i prihvatiti euro, iako se javljaju znakovi još jedne krize zajedničke europske valute. Vlada sve brže gubi dodir sa stvarnošću, a umjesto vizije budućnosti ima pred očima fatamorganu, viziju koja pred našim očima nestaje čim joj se približimo.

Zapanjujuće jest da u Hrvatskoj, u kojoj je toliko žrtava podneseno za stvaranje vlastite države, vladajući krugovi već gotovo dva desetljeća zapuštaju njezine institucije i pronalaze razloge za njezino demontiranje. Neovisno o tome tko je na vlasti, stranke se trude da svoju odgovornost za Hrvatsku »outsourcingom« prenesu na nekoga izvan zemlje. Međutim, nikoga u Uniji nije briga od čega će hrvatski građani živjeti i kakva će biti sudbina Hrvatske. To najmanje zanima Europsku komisiju, koja Hrvatskoj daje naputke, ali nikome ne odgovara za posljedice svojih odluka. Hrvatskom sve manje upravlja njezina vlada, a sve više slobodno tržište (sloboda kretanja kapitala, robe, usluga i radnika), odnosno stihija. Ministar rada Marko Pavić nedavno je rekao da smo se za te »četiri slobode« i borili. Čini se da je Vlada pogrešno shvatila težnje hrvatskog naroda, a iznevjerila je i očekivanja poslovnih krugova.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.