Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 27° 2
Sutra: 21° 25° 1
18. rujna 2018.
Iza pozornice

kolumna BRANKO PODGORNIK Slučaj Jakovčić otkriva kako djeluje sustav

BRANKO PODGORNIK Slučaj Jakovčić otkriva kako djeluje sustav
BRANKO PODGORNIK Slučaj Jakovčić otkriva kako djeluje sustav
Autor:
Objavljeno: 13. rujan 2018. u 22:15 2018-09-13T22:15:25+02:00

Ne stišavaju se burne reakcije na vijest da je zastupnik u Europskom parlamentu Ivan Jakovčić primao naknadu od Danka Končara, vlasnika Kermas energije, zainteresirane za Uljanik. Veteranu IDS-a one su bile povod za najavu definitivnog povlačenja iz politike. Končareva napomena da Jakovčić nije nikakva iznimka i da više od 70 zastupnika u Europskom parlamentu lobira za različite kompanije, nije puno pomogla. Naprotiv, želeći pomoći Jakovčiću, Končar je bacio sjenu na brojne ostale europarlamentarce.
Slučaj Jakovčić skrenuo je pažnju na premreženost interesa korporacija i politike ne samo u Hrvatskoj, nego u cijeloj Europskoj uniji, osobito u njezinim institucijama. Velike kompanije poput Monsanta ili Goldman Sachsa javno objavljuju koliko milijuna dolara godišnje potroše za lobiranje među dužnosnicima europskih institucija. To je lobiranje postalo normalna stvar, koja je regulirana propisima i zakonima, kao što je postalo normalno da političari korporacijama i bankama stalno prave usluge, zanemarujući svoje birače. Štoviše, korporacije iza scene čak biraju pojedine članove vlada, što se u Hrvatskoj pokazalo u slučaju Agrokora.

Kažu da riba smrdi od glave, a ne od repa. Povezanost kompanija s politikom počinje od Europske komisije. Primjerice, njezin bivši predsjednik Jose Barroso, kad mu je istekao mandat, otišao je na dužnost počasnog predsjednika Goldman Sachsa, banke koja je najveći lobist u Komisiji – prema Europskom opservatoriju za korporacije. To je izazvalo zgražanje nekih političara, ali novopečeni lobist Barroso nije se dao smetati. Prošle je jeseni otišao i korak dalje – na tajni sastanak s potpredsjednikom Komisije Jyrki Katainenom, koji je to naknadno morao potvrditi.
Bivša Komisijina (i Barrosova) povjerenica za tržišno natjecanje, Neelie Kroes, nakon mandata otišla je u Merrill Lynch, a potom je postala savjetnica u kompaniji Uber, poznatoj po izbjegavanju plaćanja poreza i teškim radnim uvjetima za taksiste. Viviane Reding, bivša povjerenica za pravosuđe, nakon mandata preselila se u nadzorni odbor belgijske rudarske kompanije Nyrstar. Njezin kolega, povjerenik za trgovinu Karel De Gucht, ušao je u nadzorni odbor rudarske kompanije Arcelor Mittal.

Predsjednik »neovisne« Europske središnje banke (ESB) Mario Draghi učlanjen je u klub Grupe 30, koja obuhvaća najveće privatne banke u svijetu. Među njima je i Goldman Sachs, u kojem je Draghi radio prije dolaska na čelo ESB-a. Draghi i dalje dolazi na sastanke Grupe 30 i ne želi se iz nje iščlaniti, iako to od njega zahtijeva europska pravobraniteljica Emily O'Reilly.
To su samo neki od primjera duboke sraslosti privatnih korporacija s vlastima na Zapadu. Mnogi se opravdano pitaju jesu li istaknuti dužnosnici europskih institucija počeli za kompanije lobirati nakon odlaska s dužnosti, ili su to radili još za mandata. To je važno i zato što dužnosnici Europske komisije i ESB-a nisu izabrani na izborima, pa su dobra meta za privatne "pritiske". Oni ne odgovaraju za posljedice svojih dobrih ili loših odluka, koje se prelamaju preko leđa birača.

Koliko su europske institucije otuđene od naroda i stavljene u službu međunarodnih banaka i korporacija, slikovito je pokazalo i višegodišnje pripremanje nesuđenog trgovinskog sporazma između EU-a i SAD-a, ozloglašenog TTIP-a. Odredbe tog sporazuma diktiralo je oko 500 međunarodnih privatnih kompanija i banaka, čiji su predstavnici neprekidno lobirali u Komisiji, dok je zastupnicima Europskog parlamenta i javnosti bilo gotovo onemogućeno nadziranje postupka.

Onda se dogodio politički potres – Britanci su izglasovali Brexit, a Amerikanci su izabrali Donalda Trumpa. Narodi su se počeli buniti, jer su ostavljeni na cjedilu. TTIP i ostali trgovinski sporazumi počeli su se urušavati, a zajedno s njima i poredak kojeg su međunarodne banke i korporacije skrojile po vlastitoj mjeri, uz pomoć servilnih političara iz tradicionalnih stranaka i ostalih lobista. Tikva je pukla, a korporacijama i tradicionalnim političarima za to su krivi novi politički pokreti, pobunjenici koje nazivaju populistima. Znakovito je da i Jakovčić već godinama vodi kampanju protiv »populista«, iako im je svojim postupcima stvarao plodno tlo.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka