Grad: Rijeka
Danas: -1° snijeg
Sutra: -7° -2°
17. siječnja 2017.
Točka na »I«

Posljednji as u rukavu

Foto S: JELINEK
Foto S: JELINEK
Autor:
Objavljeno: 3. kolovoz 2015. u 14:29 2015-08-03T14:29:54+02:00

Dimitrij Rupel je u pravu. Ulazak Hrvatske u Schengen posljednji je adut u rukavu slovenske politike, ako u Ljubljani ponovno odluče pribjeći političkom pritisku kako bi Hrvatsku prisilili na dogovor oko arbitraže. »Dok se ne dogovorimo, nećete ući u Schengen – to je naša posljednja šansa«, ustvrdio je bivši slovenski ministar vanjskih poslova, komentirajući aktualni spor dviju država oko arbitražnog postupka. Njegov istup prizvao je u sjećanje neslavno razdoblje u hrvatsko-slovenskim odnosima kada je susjedna država blokirala pregovore o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Sve do potpisivanja najnovijim događanjima kompromitiranog arbitražnog sporazuma. 

I Vesna Pusić je u pravu. Slovenija je u Schengen ušla s identičnim, neriješenim problemom granica, kakav ima i Hrvatska, pa formalnih prepreka za pristupanje Hrvatske u schengensku zonu nema. »Sljedeće godine najavila se inspekcija koja će prekontrolirati jesmo li udovoljili svim uvjetima. Temeljem tog izvješća, ukoliko ono bude pozitivno i konstatira da smo svemu udovoljili, Hrvatska treba, može i mora ući u Schengen«, poručila je hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova.

No, kao i Dimitrij Rupel, i Vesna Pusić jako dobro zna da ulazak u Schengen nije isključivo tehničko pitanje. Rupel sasvim sigurno ne cilja na uređene granične prijelaze, izgrađene prihvatne centre za migrante, broj graničnih policajaca, termovizijskih kamera, detektora otkucaja srca ili broj helikoptera za nadzor granice. Cilja na činjenicu da je odluka o pristupanju Schengenu prije svega politička. Kako je to svojedobno pojasnio ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić: »Uvjeren sam da će Hrvatska kroz tehnički dio evaluacije dokazati da je spremna za ulazak u Schengen. Nakon toga slijedi ovaj teži dio, borba za svaki glas svake države članice da se potvrdi ulazak u Schengenski prostor«. 

O političkoj dimenziji te odluke zorno svjedoče primjeri Bugarske i Rumunjske. Još od 2010. godine, Europska komisija ocjenjuje da su te dvije zemlje tehnički spremne za pristupanje Schengenu. No, na odluku zemalja članica, koja mora biti jednoglasna, još uvijek se čeka. Razlozi za rezervu pojedinih država su različiti, ali ih bugarski i rumunjski dužnosnici uglavnom pripisuju političkim motivima, a ne objektivnim kriterijima. Malošto, međutim, mogu učiniti, osim nadati se da će se okolnosti promijeniti. 

Nedavne izjave Zorana Milanovića sugeriraju da premijer smatra da je ulazak Hrvatske u Schengen u interesu susjedne Slovenije. Dužnost čuvanja vanjskih granica EU-a, koja je sada u rukama Slovenije, nije ni jednostavna ni jeftina, pa bi se moglo zaključiti da bi im bilo lakše kad bi tu dužnost preuzela Hrvatska. No, politika nije uvijek vođena tako »prizemnim« motivima.

»Ako se bilo tko hoće ponovno ispočetka uvlačiti u takvu vrstu igara, to zaista nije više za našu Vladu«, kazala je još ministrica Pusić, aludirajući na »igre« oko moguće nove slovenske blokade. Takav scenarij, doduše, u susjednoj zemlji zasad javno spominje tek bivši ministar vanjskih poslova. Ali, nikoga ne bi trebalo previše začuditi ako slovenska politika na kraju ipak posegne za posljednjim asom u rukavu. 

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka