Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 1
Sutra: 23° 23° 1
19. lipnja 2019.
Opća praksa

TIHOMIR PONOŠ Ljevica u krizi, desnica razjedinjena, eto šanse za reprizu 2015.

Photo Igor Kralj/Pixsell
Photo Igor Kralj/Pixsell
Autor:
Objavljeno: 29. svibanj 2019. u 15:26 2019-05-29T15:26:05+02:00

Da lijeve stranke stvore koaliciju, da nadiđu sve razlike koje postoje među njima, od svjetonazorskih i programskih, pa do osobnih taština, to je i dalje manje od 30 posto. Sasvim nedovoljno za pobjedu na izborima i formiranje vlasti. Ovi izbori potvrdili su da je SDP otporan i da je daleko od propasti, ali su potvrdili i da je ljevica u krizi i da je daleko od vlasti 

U nedjelju navečer predsjednik HDZ-a Andrej Plenković bio je kontrolirano nesretan, a predsjednik SDP-a Davor Bernardić bio je nekontrolirano sretan. Uzrok sreće i nesreće je isti - ishod izbora za Europski parlament mjeren u broju mandata. Plenković je bio nesretan jer je njegovoj stranci za malo pobjegao peti mandat. Tolikim brojem mandata HDZ bi ostvario svoj cilj, a iznimno loš rezultat HDZ-a, u postocima najslabiji rezultat na nacionalnim izborima (bilo za Sabor bilo za Europski parlament) uopće, bio bi prekriven povećanjem broja predstavnika HDZ-a u Bruxellesu i Strasbourgu za jedan. Uzrok Bernardićeve sreće mnogo je jednostavniji - on je bio sretan zato što je SDP ni krvi ni dužan osvojio četiri mandata.

Ni to što će četvrti izboreni mandat, onaj Romane Jerković, morati malo pričekati s aktiviranjem, dok se Britanci ne normaliziraju po pitanju Brexita (ako se normaliziraju), nije moglo pomutiti sreću.

Nije Bernardiću bez razloga suza iz oka kanula. Da je SDP doživio potop na izborima za Europski parlament i on bi bio politički potopljen. Prije nekoliko mjeseci toj stranci prognoze su davale dva mandata, uz naznaku da ako se nastave sukobi unutar stranke, a novopridošli u politiku preuzmu solidan dio SDP-ovog biračkog tijela, socijaldemokrati mogu skliznuti i na samo jednog zastupnika u Europskom parlamentu. Ankete su posljednjih tjedana uoči izbora davale razloga za smirenost Bernardiću, redom su prognozirale tri mandata, a to je nešto s čime bi svaki SDP-ovac bio zadovoljan. Ipak je to jedan više u Bruxellesu i Strasbourgu nego u razdoblju od 2014. do 2019. Odličan rezultat u broju mandata Bernardiću će omogućiti predah. Nakon ovog rezultata njega se više ne može rušiti, barem ne do parlamentarnih izbora sljedeće godine. 

Ovim rezultatom i on i stranka donekle su ispravili izrazito loš rezultat postignut na lokalnim izborima u svibnju 2017. godine. Međutim, SDP objektivno nema razloga za zadovoljstvo. Njihova lista osvojila je 18,71 posto glasova. Nije mnogo, dapače daleko je od mnogo, posebno ima li se na umu kvaliteta vlasti, broj afera koje proizvodi i time stvara priliku za opoziciju, ali i činjenica da su izazivači s lijeva SDP-u nanijeli mnogo manju štetu nego što su HDZ-u nanijeli njegovi izazivači s desne strane političkog spektra. Od centra na lijevo dvije su liste prešle prag - SDP i Amsterdamska koalicija - i osojile manje od 24 posto glasova.

To znači da će ljevica, kako sada stvari stoje, na parlamentarne izbore izaći kao autsajder. Istina, do tih izbora ima još više od godinu dana što je u današnjoj politici dugo razdoblje. Na te će izbore izaći znatno veći broj birača, možda njih i dvostruko više, a i izborni sustav je drugačiji jer Hrvatska nije jedna izborna jedinica, nego je podijeljena u njih deset. Međutim, prvi sljedeći ispod crte, ispod praga, a koji spada u taj dio spektra lijevo od centra je START na 12. mjestu s dva posto glasova, a koalicija Možemo!, Nova ljevica i ORaH je 14. s 1,79 posto glasova. Da svi oni stvore koaliciju, da nadiđu sve razlike koje postoje među njima, od svjetonazorskih i programskih, pa do osobnih taština, to je i dalje manje od 30 posto. Sasvim nedovoljno za pobjedu na izborima i formiranje vlasti. Ovi izbori potvrdili su da je SDP otporan i da je daleko od propasti, ali su potvrdili i da je ljevica u krizi i da je daleko od vlasti.

S druge strane desnica dobro stoji. Njene liste, što iznad, što ispod crte (HDZ, Suverenisti, Most, NL Petir i NZH/HSP) osvojile su oko 45 posto glasova, ali su one razjedinjene po nekoliko osnova. Prva je HDZ s jedne, svi ostali s druge strane. Druga je podijeljenost između onih koji su s druge strane. Jedni s drugima možda bi i mogli (Suverenisti i Nezavisni za Hrvatsku), ali je pitanje hoće li i moći.

Treći postaju nepoznanica kada je riječ o njihovoj političkoj snazi (Most), ali imaju agilan Klub zastupnika u Saboru i to će sigurno htjeti kapitalizirati na parlamentarnim izborima. Četvrta, Marijana Petir mora odlučiti kako se u budućnosti namjerava baviti politikom. Razlike među njima nisu samo osobne, pitanje liderskih taština. Razlika među njima je i u odgovoru na pitanje koliko desno žele ići. 

Grupacije izvan HDZ-a smatraju da je ta stranka otišla previše ulijevo, a osokoljeni izbornim rezultatima već govore i kako im HDZ zapravo i ne treba te da HDZ više nema monopol na kontrolu manje-više kompletnog desnog dijela spektra. Oni bez HDZ-a toj stranci mogu naštetiti, ali ne mogu biti na vlasti. HDZ zna da ako ode previše udesno sebi smanjuje šanse da pobijedi na parlamentarnim izborima.

Poučak je to iz vremena kada je stranku vodio Karamarko i koji je s Milanovićevim SDP-om, unatoč najavama o dvotrećinskoj pobjedi, odigrao neriješeno, jedva sastavio vladu, žrtvovao premijersko mjesto i na vlasti bio samo nekliko mjeseci. Sve to ukazuje na to da bismo nakon parlamentarnih izbora mogli gledati nešto poput reprize zbivanja iz 2015. godine i da je stabilnost kao golema vrijednost u Plenkovićem očima itekako nestabilna.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Wolt stiže u Rijeku!
Dostava najbolje hrane

Wolt stiže u Rijeku!