Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 10° 2
Sutra: 10° 10° 2
18. prosinca 2018.
Drugo mišljenje

ZDENKO DUKA Povlaštene mirovine su problem, a ne umirovljenje sa 67

Foto Sergej Drechsler
Foto Sergej Drechsler
Autor:
Objavljeno: 29. listopad 2018. u 10:49 2018-10-29T10:49:24+01:00

Najbrojnija je kategorija mirovina branitelja-veterana i njihovih obitelji, sada se isplaćuju 71.304 veteranske mirovine, a njihova prosječna mirovina iznosi 5.752 kuna. Pritom je prosječni odrađeni staž branitelja-veterana samo 18 godina!

Nijedan se ministar ne bi svojevoljno upustio u reformu da to ne mora - tim je riječima ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić pokušao smekšati oporbene zastupnike koji su, čim je on zaustio u Hrvatskom saboru svoju prvu rečenicu, podigli pločice za čak 34 replike na njegovo izlaganje.

Iako ima krajnje nezahvalan sektor, Pavić je, rekli bismo, jedan od vjerodostojnijih ministara u Plenkovićevoj vladi, korektnih izjava iza kojih se ne vuku repovi.

Pavić je u ovu vrlo tegobnu reformu mirovinskog sustava ispočetka bio krenuo loše jer za obveznike oba mirovinska stupa, rođene poslije 1962. godine, nije predlagao nikakav dodatak, niti 27 posto, a niti 20,25 posto koliko sada predlaže za godine od 2002., koje je mirovinski osiguranik proveo u drugom stupu – nego im je kao praktički jedini izbor ostavio prijelaz u prvi stup.

Da je ostao pri tom prijedlogu, drugog mirovinskog stupa bi s vremenom nestalo jer bi se sav novac prelio u prvi stup i tako privremeno, idućih 20-ak godina, amortizirao velike deficite koji nedostaju za održanje mirovinskog sustava. Ali, što dalje? Koncept više individualizirane mirovinske štednje putem drugog stupa, koji se inače i nije dodatno razvijao svih proteklih 16 godina, bio bi i konačno srušen.

Posljednje rješenje kojim se ravnopravno nastavlja i s drugim mirovinskim stupom svakako je povoljnije za buduće umirovljenike, iako je teško reći što znači to bolje u ovoj zemlji koja baš od svih 28 zemalja Europske unije ima najniže mirovine, ako se prosječna mirovina uspoređuje s prosječnom plaćom.

Ratni veterani

Taj odnos je kod nas nepovoljniji i negoli u Srbiji, Makedoniji ili Crnoj Gori. Prosječna hrvatska mirovina trenutačno iznosi 42,9 posto prosječne plaće. Dakle, katastrofa. Ali za to nije kriv sadašnji ministar Pavić i ovaj prijedlog mirovinske reforme koji on potpisuje, nego nakaradni politički, ekonomski i socijalni sustav koji se gradio i nadograđivao svih ovih 28 godina.

Prosječni radni staž umirovljenika u Hrvatskoj je samo 30 godina. Umirovljenje je osobito u 90-im godinama bila socijalna mjera za one koji su ostajali bez posla poslije kraha industrije i privrede i manje-više pljačkaške privatizacije. I kad je o braniteljima-veteranima riječ, nije se vodila politika da ih se zapošljava nego da ih se umirovi što nije samo financijski, nego i psihosocijalni, pa i politički problem za državu.

Sada imamo 1,234 milijuna umirovljenika s prosječnom mirovinom 2.687 kuna. Istina, za one koji su odradili svih 40 godina prosječna mirovina iznosi 3.653 kune, ali takvih je sada samo 14 posto umirovljenika u Hrvatskoj.

E, ali 175 tisuća korisnika mirovina »prema posebnim propisima« u 17 različitih kategorija rashoduju više od 15 posto ukupnog mirovinskog rashoda, odnosno oko 6 milijardi kuna godišnje. Najbrojnija je kategorija mirovina branitelja-veterana i njihovih obitelji, sada se isplaćuje 71.304 veteranskih mirovina, a njihova prosječna mirovina iznosi 5.752 kuna. Pritom je prosječni odrađeni staž branitelja-veterana koji su u mirovini samo 18 godina!

Već godinama Europska komisija u svojim izvještajima upozorava Hrvatsku da privilegira veterane i članove njihovih obitelji u odnosu na ostalu populaciju. Tako je Komisija navela da je novi zakon o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji, koji je na snazi od početka ove godine, otvorio mogućnost da se još ljudi registrira kao ratni veterani, da se smanji dobna granica odlaska veterana u mirovinu, proširio je mogućnost da njihovi članovi obitelji naslijede veteranske mirovine te je uveo dodatne socijalne povlastice za veterane kao i obavezu financiranja veteranskih udruženja. To su samo neke od kritika pa EK ističe da su veteranske mirovine dvostruko veće od običnih mirovina, iako je pravi odnos zapravo još i nepovoljniji za obične umirovljenike.

Takve bi mirovine trebale biti posebno izdvojene iz ukupnog mirovinskog sustava i, možda, isplaćivane iz državnog proračuna ili neki sličan način. Pravi učinak novog braniteljskog zakona u pravoj mjeri osjetit ćemo u sljedećoj i u narednim godinama, a povlaštena nasljedna prava iz njega postaju nešto kao plemićke titule koje se generacijski prenose.

Analiza mirovina

Marko Pavić je ovih dana rekao da će njegovo ministarstvo iduće godine provesti sveobuhvatnu analizu mirovina po posebnim propisima i vidjeti kako poboljšati sustav. Ali čini se izglednim da se nitko neće usuditi dirati veteranske mirovine nego eventualno neke druge, na primjer mirovine NOB-a i JNA mirovine. A njihov je ukupni dio u rashodima posebnih mirovina ionako nikakav jer su one još od početka 90-ih godina iznimno niske.

Potrebu da se mirovine prema posebnim propisima usklade s onim običnim, radničkim isticali su i sindikalisti na prosvjedu koji su u Zagrebu organizirali prošle subote. Ali to, nažalost, nije na tom skupu bilo dovoljno dominantno. Nije nipošto popularno ovdje isticati bilo što, što prokazuje privilegije veterana u društvu. Zbog toga su se sindikalisti držali onih ustaljenih općenitih kritika koje prilično promašuju metu. O tome kako se ne smije dopustiti odlazak u mirovinu s 67 godina starosti i kako taj rok treba vratiti na 65 godine te da je previsoka penalizacija odlaska u prijevremenu mirovinu, iako se postotak penalizacije nije uopće povećao u ovom prijedlogu zakona, u odnosu na penalizaciju koja je i sada na snazi.

O odlasku u mirovinu sa 67 godina (ako prije toga ne navrše 40 godina radnog vijeka) Hrvatski sabor je odlučio još 2014. godine samo što je rok početka primjene bio 2038. godina, a sada bi se taj rok trebao pomaknuti pet godina ranije.

Brojne države EU-a čiji mirovinski fondovi financijski puno bolje stoje od naših i čija je demografska situacija osjetno bolja od naše, također su dob umirovljenja pomakle na 67 godina života.

Ovako ili onako, početak iduće godine ionako je posljednji rok u kojem su se mirovinski zakoni morali izmijeniti, jer bi bez toga oni prvi iz generacije koji su obavezno morali biti i u drugom mirovinskom stupu a koji idu 2019. u prijevremenu mirovinu, u prosjeku imali 600-700 kuna manju mirovinu. Sada će moći prijeći u prvi stup i dobiti dodatak na mirovinu od 27 posto.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka