Za sve su, smatraju u UN-u, »krive« žene, kojima je, u sve većem broju, draži samački život od onoga u paru i s reprodukcijom, zbog čega se ne rađa dovoljno djevojčica koje, ruku na srce, održavaju život i nastavljaju reprodukciju
Prema »karti odumiranja« čovječanstva, koju su ovih dana objavili UN-ovi demografski stručnjaci, mnoge će europske države izumrijeti najkasnije do 3300. godine, pa tako i Hrvatska. Europu će nadživjeti Sjeverna Amerika, koja će opstajati do 6000. godine, kao i dio Južne Amerike, dok će vječne, za sada, biti samo Afrika, Bliski istok, izuzev Irana, države središnje Azije, Afganistan, Pakistan, Indija, Mongolija, Indonezija, Filipini, kao i većina zemalja Latinske Amerike, osim Brazila i Čilea.
Koeficijent reprodukcije stanovništva je u oko 120 zemalja, s druge strane, iznad jedinice, što znači da sa svakom generacijom ne samo da raste broj stanovnika općenito, već i broj djevojčica, budućih majki. Države daleko od odumiranja su uglavnom one u usponu, koje po pravilu imaju visoki natalitet, među njima i Irska, Izrael i Novi Zeland, kao i čitav »crni« kontinent.
Kako je pokazalo istraživanje Svjetske banke, stanovništvo Hrvatske, Bugarske, Latvije i Poljske, nama po mnogočemu bliskih zemalja, sve je starije. U Hrvatskoj već sada 1,3 zaposlena uplaćuju doprinose za mirovine jednog umirovljenika, dok ćemo za 40-tak godina imati još 30 posto stanovnika manje nego danas. Od ta tri milijuna, milijun će nas biti starije od 65. Radno aktivnog stanovništva bit će sve manje, djece također, pa ostaje pitanje imamo li ikakvog razloga za veselje, i klicanje »zasluženoj mirovini«.
Uz sadašnji tempo pada nataliteta, nema sumnje, Hrvati, Srbi i Bosanci bit će među 79 naroda koje je i svjetska organizacija Human life ubrojila među svjetske nacije koje će izumrijeti, a među kojima je čak 35 naroda iz Europe. I dok uvriježeno mišljenje kaže da je bolji standard uvjet za više rađanja, činjenice ga demantiraju – Njemačka najviše na svijetu ulaže u populacijske fondove, ali je tek na 26. mjestu po stopi nataliteta među trideset najrazvijenijih zemalja svijeta. Događa se sasvim suprotno – sve više mladih ljudi »solira«, sve manje žena rađa, a kad rađaju, u prosjeku rađaju jedno, do dvoje djece.
I u Hrvatskoj je taj trend izraženiji, pa nas je sve manje, i sve smo stariji. Unatoč mnogim izbjeglicama iz BiH, koji su u Hrvatskoj ostali, djece ima sve manje, a staraca sve više, štoviše, staračka domaćinstva premašuju ona s djecom. Za četrdesetak godina, kažu domaći demografi, broj djece u Hrvatskoj još će se jednom prepoloviti, a broj starijih utrostručiti. Što se BiH tiče, u ratu je ta država izgubila velik dio radno sposobnog stanovništva, puno je ljudi odselilo ili protjerano. Među onima koji su ostali sklapa se sve manje brakova, a natalitet opada, za tri posto samo unatrag godinu dana.