Imena hrvatskim ciklonama daju članovi udruge Crometeo. Svake godine se donosi novi popis imena, daju se naizmjenice muško pa ženska, po abecedi, no, ne postoji sustavan i službeni pristup
ZAGREB Nekako skoro u isto vrijeme kada je obalama SAD-a harao strašni uragan ženskog imena Sandy, našom je obalom nered radila ciklona zvana po muški Ladislav. Šteta koju je Ladislav učinio bila je nemjerljivo manja i naš predsjednik nije morao poput američkog kolege na obalu među nastradale, no činjenica da se eto i u nas imenom krstila jedna vremenska pojava izazvala je ako ništa aktivni dijalog na društvenim mrežama. Izuzmemo li lagani žal zbog činjenice da Ladislav ciklona ipak nije dobila ime po novinaru Novog lista Ladislavu Tomičiću makar Ladislava krasi snaga juga što puše 120 kilometara na sat, sukus te rasprave je – ‘ko mu dade ime i zašto ne recimo Marica nego Ladislav!?
Ništa službeno
– Imena se daju naizmjenice muško pa ženska, po abecedi. Svake godine se donosi novi popis koji sastavljaju članovi udruge Crometeo, pojašnjava Božarov.
Ladislav je tako došao na red kao prijedlog članova za ime muško na slovo L. Prije njega bila je Kjara, a u subotu nas čeka Marta nakon koje će zapuhati Nadan koji nije Vidošević, pa Olga. No, činjenica je da, kako nam reče Krešimir Pandžić klimatolog Državnog hidrometeorološkog zavoda, ne postoji sustavan, odnosno službeni, pristup ovoj problematici.
Brišu »zla« imena
– Moglo bi se reći da je u određenoj mjeri riječ o pomodarstvu kada je u pitanju Europa ili općenito više geografske širine. Za razliku od tropskih ciklona koji su jasno uočljivi, relativno ih je mali broj tijekom godine i izrazito su razorne moći, isključivo se javljaju u suptropima, ciklona umjerenih širina postoji puno više, teže ih je pratiti kao odvojene cjeline i najčešće nisu razorne moći pa se »polu-službeno« daju imena samo olujama s vjetrom u pojedinim zemljama i to nakon određene stručne analize, kazuje Pandžić.
Ni odgovor na upit zbog čega Amerikanci vremenskim nepogodama mahom daju ženska imena nije posve jednostavan.
Efekt bitniji od naziva
No, kako god se vremenske nepogode zvale dojam je kako su vremenske katastrofe sve češće i sve žešće. Pandžić kaže kako se porast čestine i jačine vremenskih ekstrema na globalnoj ljestvici povezuje se s globalnim zatopljenjem. Dodaje pri tom kako su možda bitniji efekti od naziva: nekad je to bura, drugi put jugo, grmljavinsko nevrijeme, dizanje mora, pijavica, tuča, suša, poplava, snijeg, mraz… Valjali nam se onda plašiti vremenskih prilika i jesmo li ih to vlastitom nebrigom za okoliš prouzročili, ili se zapravo ne dogđa ništa neubičajeno?
– Postoji prihvaćeno mišljenje, vjerojatnost je 90 posto prema procjeni velikog broja znanstvenika, da je čovjek svojim djelovanjem pridonio globalnom zatopljenju preko sagorijevanja fosilnih goriva pa tako neizravno i ekstremnijim vremenskim prilikama. Ipak nije jednostavno odvojiti ono što je moguće pridonio čovjek od već postojećeg prirodnog. Na tom još treba raditi i puno se radi, zaključuje Pandžić.
