Očekujemo povećanu učestalost toplinskih valova, odnosno smanjenje hladnih valova, te dulja sušna razdoblja. Također i intenzivnije oborine, praćene poplavama, osobito bujičnim poplavama te pojačanim vjetrom
Dojam je bio takav da se proljeće protegnulo sve do konca srpnja. Kolovoz je stvorio osjećaj jeseni. S prvim danima rujna uvukla se već neka zima. Za to vrijeme obilne kiše, pijavice i nevere tjerale su turiste s Jadrana, dok su bujice potapale cijele dijelove gradova i sela. Vatrogasci ovog kalendarskog ljeta imali su više posla s vodenom, nego vatrenom stihijom.
Osim nekoliko iznimno vrućih dana u lipnju i svega par toplijih u srpnju i kolovozu, pravog ljeta kao da nije ni bilo.
Je li, dakle, sudeći prema vlastitom dojmu, sve u redu s klimom? Je li ovo, tobože ljeto dovoljno jasan signal o tome da se klima na Zemlji opasno mijenja?
Krešo Pandžić iz ravnateljstva Državnog hidrometeorološkog zavoda, na ove dvojbe poručuje: općenito je vrijeme, kao i klima, promjenjive kategorije. Ta odlika promjenjivost ovisi o mjestu i godišnjem dobu. Posljedica toga je pojava, pojašnjava Pandžić, većeg broja tipova klime: tropska, suptropska, klima umjerenih širina, maritimna, kontinentalna, planinska, nizinska, pustinjska…
Pandžić podsjeća na to da u Hrvatskoj prevladavaju tri glavna tipa klime: kontinentalna, sredozemna i planinska. Svaka od tih tipova ima svoja obilježja. Kontinentalna klima ima relativno hladne zime i topla ljeta, sredozemna klima ima blage zime i topla ljeta, a planinska hladne zime i svježa ljeta. Kontinentalna klima je karakterizirana maksimalnim količinama oborina tijekom toplog dijela godine. U područjima sredozemne klime, topli dijelovi godine razmjerno su suhi, a hladni vlažni.
– Međutim, pored tih prosječnih stanja u nekom duljem razdoblju, na primjer standardnom klimatskom razdoblju Svjetske meteorološke organizacije od 1961. do 1990. godina, pojavljuju se veća ili manja odstupanja to jest anomalije. Može se reći da su se ovog ljeta pojavile izrazite oborinske anomalije, osobito na Jadranu koji je većinom karakteriziran relativno suhim ljetom. Treba spomenuti da su u zadnjih desetak godina ljeta u Hrvatskoj bila toplija od višegodišnjeg prosjeka i uglavnom relativno suha. Ljeto 2014. godine je svojevrsna prekretnica, smatra Pandžić.
Temperature i oborine
Meteorolog Zoran Vakula pak navodi to da su ovoljetni dojmovi kojekakvi; bilo je onih koji su mu prigovarali kako im je hladno i dosta kiše, dok su neki drugi hvalili ovoljetno vrijeme i manjak vrućine. No, Vakula upozorava na to da kad analiziramo ljeto, ali i ostala godišnja doba, valja razlikovati – temperaturu i oborinu. To što je, primjerice ponegdje bilo relativno kišno, ne znači da je istodobno bilo i relativno hladno.
Pogledaju li se karte polja temperature i oborine ovogodišnjega ljeta na meteo.hr, može se uočiti kako postoje područja (mjesta) koja su bila prosječna i po srednjoj sezonskoj temperaturi i po ukupnoj sezonskoj količini kiše. To je, primjerice, bio Pazin. No, bilo je gradova koji su istodobno bili i topliji i kišniji od prosjeka, primjerice Rijeka, ali još više Mali Lošinj, Zadar i Karlovac.
– Subjektivan dojam o kiši, barem većine onih s kojima sam komunicirao, potvrđuju i službeni podaci mjerenja s meteoroloških postaja DHMZ-a. To je u mnogim mjestima više od 20 dana kiše, a u Zagrebu čak više od 40 dana, računajući od 1. lipnja do 31. kolovoza. Ponegdje je to više od prosječnog broja tijekom ljeta samo dva dana, kao primjerice u Pazinu. Gdjegod više – u Rijeci je bilo čak devet dana više od uobičajenog broja dana s kišom. U prosjeku, padalo je svaki treći dan. Kad se pogledaju podaci može se uočiti kako je u Rijeci najdulje razdoblje bez kiše trajalo sedam dana. Istodobno, znam za neke u Dalmaciji koji nisu vidjeli kiše i 20 dana za redom. Pritom je međutim zaboravljena vrućina u lipnju. A tada je u većini Hrvatske zabilježena najviša ovogodišnja temperatura zraka! I to je zagrijalo kao rijetko kada. Ponegdje kao nikad u povijesti mjerenja u tom dijelu godine, ilustrira Zoran Vakula.
Krešo Pandžić također napominje da analiza DHMZ-a govori o tome da su u pojedinim područjima Hrvatske zabilježene ekstremne količine oborina. Pandžić navodi dubrovačko područje gdje je u lipnju bilo tri do četiri puta više oborina od višegodišnjeg prosjeka za lipanj. Oborine u Zadru u lipnju bile su čak deset puta više od višegodišnjeg prosjeka za srpanj. Temperature zraka bile su u granicama normale. No, primjećuje ovaj meteorolog, izostale su uobičajene, ekstremne vrućine koje su bile učestale prethodnih desetak godina tijekom ljeta.
Glavni krivac – čovjek
Zoran Vakula pak uočava to da se zbog učestalosti kiše, zapamćenih, iznimno toplih ljeta i stvarnom manjku velike i dugotrajne vrućine tijekom ovog srpnja i kolovoza, u mnogim krajevima Hrvatske uglavnom izgubio dojam o temperaturi. Vakula to potkrjepljuje s podacima: u Pazinu je broj vrućih dana manji od prosjeka za čak devet dana, a u Splitu za 10, dok je u Rijeci, suprotno tome, za jedan dan veći.
Krešo Pandžić pritom upozorava na to da bi prema klimatskom scenariju za jugoistočnu Europu trebalo ubuduće očekivati veći broj ljeta toplijih i sušnijih od prosjeka za standardno klimatsko razdoblje od 1961. do 1990. Naravno, ne treba isključiti niti ljeta sa suprotnim predznakom.
– Prema klimatskom scenariju, u globalnim razmjerima, tako i u Hrvatskoj, očekuje se jačanje ekstrema to jest povećana učestalost toplinskih valova, odnosno smanjenje hladnih valova, te dulja sušna razdoblja. Jednako tako, možemo očekivati intenzivnije oborine, praćene poplavama – osobito bujičnim poplavama – te pojačanim vjetrom, upozorava Krešo Pandžić.
Ovakve najave kao da zorno potvrđuju davno postavljenu dijagnozu o klimatskim promjenama. One mogu biti, smatra Zoran Vakula, dio uobičajenog prirodnog ciklusa. Veliku ulogu, možda i presudnu, ima jasno čovječanstvo, upozorava Vakula, koje djeluje na prirodu i svijet na raznorazne načine, od kojih su mnogi negativni. Istog je dojma i Krešo Pandžić koji ukazuje:
– Velika je vjerojatnost da je čovjek »kumovao« recentnom globalnom zatopljenju koje je praćeno vremenskim i klimatskim ekstremima i trendovima.
Vodeći hrvatski ekološki aktivist Vjeran Piršić pojašnjava da teza o klimatskim promjenama zapravo počiva na visoko-sofisticiranim matematičkim modelima, odnosno parcijalnim diferencijalnim jednadžbama koje rješavaju moćni kompjutori, a dobivena rješenja interpretiraju meteorolozi. Upravo nam ti modeli potvrđuju postojanje klimatskih promjena na Zemlji, i to s 92 posto vjerojatnosti. Vjeran Piršić tvrdi da je glavni krivac – čovjek.
– Točnije, emisija štetnih čestice industrijske civilizacije, što je počelo još prije 150 godina s parnim strojem. Ban Ki-moon, glavni tajnik UN-a, sazvao je konferenciju o klimatskim promjenama koja će 23. rujna biti održana u New Yorku. Na njoj će biti upozoreno da je vjerojatnost prisutnosti klimatskih promjena na Zemlji već skočila na 95 posto. Dakle, osim naše, ljudske percepcije o tome da se klima mijenja, postoje vjerodostojni matematički modeli koji nam to potvrđuju. Pri tome je, barem meni, potpuno nebitno prijeti li nam globalno zatopljenje ili zahlađenje, već je tragično to da se Hrvatska uopće ne priprema na klimatske promjene. Mi čak ignoriramo ove prijetnje, a to je meni posebno iritantno, ogorčen je Piršić.
On prema tome poziva hrvatske političke elite da se prestanu ponašati kao brod luđaka i konačno počnu ozbiljno razmišljati o tome kako život u Hrvatskoj prilagoditi klimatskim promjenama to jest pripremiti zemlju na vremenske ekstreme.
– Meteorolozi najbolje znaju jesu li ljeta u Hrvatskoj zadnjih godina donosila ekstremne vrijednosti vrućine, suše ili kiše. Međutim, neovisno o sinoptičarima svi oni koji gledaju središnji dnevnik mogu vidjeti da su poplave učestale. Isto tako, svi oni koji su bili u tropima jako dobro znaju što su to monsunske kiše. To je ono kada čovjek uđe u more po suncu, a izađe po pljusku. No, mi više ne moramo na Tajland da bismo doživjeli takvo iskustvo. U Njivicama smo prvi puta ovog ljeta svjedočili upravo takvoj, monsunskoj klimi. Pritom se nameće pitanje – a što će biti s našim turizmom u uvjetima monsunske klime!? Već je srpanjskih 26 dana kiše paraliziralo turizam u Njivicama, kaže Vjeran Piršić.
Međutim, ljudi iz struke, kao i pojedine jedinice lokalne samouprave, nude i imaju odgovor na ove izazove. To je izrada takozvanog zelenog plana, strateškog dokumenta kojeg pišu timovi stručnjaka, a donose i provode jedinice lokalne samouprave.
– Zeleni plan nije samo strateški dokument razvitka neke lokalne zajednice, nego i odgovor na klimatske ugroze, s obzirom na to da se s njime definira izgradnja malih akumulacijskih jezera, povratak autohtonim i otpornijim biljkama i životinjama, izgradnja banke sjemena, uspostava pravednijeg društva, pojašnjava Vjeran Piršić.
Zoran Vakula dodaje da je svakako »dobro činiti dobro«, ali pritom ne misliti i činiti samo za svoje dobro, po paroli »u se, na se i poda se«, nego na opće dobro.
– Mi »mali« možemo naizgled sitne stvari, poput manje onečišćavati svijet oko sebe, smanjiti potrošnju različitih energenata i razumno ih trošiti, skupljati sirovine za recikliranje… A »veliki« bi mogli znatnije djelovati na smanjivanju onečišćenja zemlje, vode i zraka, smanjivanju utrke za iskorištavanjem i profitom na račun prirode, a i ostatka stanovništva. Hoće li? Nadam se. Uskoro će se dio njih sastati na sastanku o klimi u New Yorku, a sljedeće godine i u Parizu. Nadam se da će prestati samo se dogovarati o nastavku dogovora, nego i stvarno djelovati, apelira Zoran Vakula.
