Izraz je već toliko eksploatiran da bi ga, kada bi se i pronašao bolji, bilo vrlo teško povući, bio bi to Sizifov posao jer bi se ionako uz novi izraz uvijek dodalo da je riječ o lex Perković, ocijenila je jezikoslovka Nives Opačić u razgovoru za Hinu
ZAGREB – Kolokvijalni izraz ‘lex Perković’ posljednjih je dana zasigurno jedan od najčešće spominjanih u domaćim medijima i dok mnogi ‘lome jezik’ u pokušajima da ga dekliniraju objašnjavajući zašto je Europska komisija Hrvatskoj najavila mogućnost sankcija, jezikoslovci se slažu – riječ je o nespretnom izrazu koji je toliko uzeo maha da ga se sada teško može mijenjati.Izraz je već toliko eksploatiran da bi ga, kada bi se i pronašao bolji, bilo vrlo teško povući, bio bi to Sizifov posao jer bi se ionako uz novi izraz uvijek dodalo da je riječ o lex Perković, ocijenila je jezikoslovka Nives Opačić u razgovoru za Hinu.
Upozorila je da i inače izrazi u vezi sa zakonodavstvom iz Bruxellesa dolaze »skokovito i nepripremljeno«, odnosno onako, ustvrdila je, kao što su odavde otišli njima, a što se pokazalo i sada jer se cijeli slučaj sveo na nestručno redigiran prijevod.Naime, u hrvatskom prijevodu stoji da se ograničenja u primjeni Europskog uhidbenog naloga mogu donijeti i nakon što Vijeće donese okvirnu odluku, a u originalu da se to odnosi samo na one zemlje koje su članice EU-a bile u vrijeme donošenja odluke.
Opačić napominje i da je, kada bi postojao dogovor oko pojedinih izraza, upitno bi li se oni koristili, te podsjeća da je već bilo riješeno da će se umjesto francuske riječi acquis koristiti ‘pravna stečevina Europske unije’, no poneki političari to nisu još usvojili.Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, ocijenio je ‘lex Perković’ jednim od najnespretnijih izraza u posljednje vrijeme, loše skrojenim kolokvijalnim izrazom koji je sada toliko čest da ga je gotovo nemoguće iskorijeniti.
Problem je i u gramatičkom smislu jer ga neki pokušavaju sklanjati, a latinske riječi i nazivi u hrvatskom jeziku se ne dekliniraju, ustvrdio je Jozić, dodavši da je izraz u tom smislu zapravo bliži engleskoj gramatičkoj normi.Najbolja zamjena za njega bio bi ‘zakon Perković’, no opet kao službeni naziv ne bi imao previše smisla jer se taj zakon ionako ne može odnositi samo na jednog čovjeka.Punim nazivom ‘lex Perković’ je Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, a njime je u hrvatski pravni poredak implementiran europski uhidbeni nalog. U hrvatskim je medijima prozvan ‘lex Perković’ nakon izmjene kojom je odlučeno da će Hrvatska izručivati samo osobe koje se terete za zločine počinjene na području drugih članica Europske unije poslije 7. kolovoza 2002. Time je spriječeno izručenje Josipa Perkovića Njemačkoj, koji se sumnjiči da je prije trideset godina ubio hrvatskog disidenta Stjepana Đurekovića.
